Nerešena pitanja nakon ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije u 20. veku
Okrugli sto „Nerešena pitanja nakon ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije u 20. veku“ održan na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Događaj su organizovali CHDR u saradnji sa Odsjekom za povjest i Odsjekom za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Rijeci (Hrvatska). Prisustvovali su mu profesori, studenti i predstavnici medija. Sastanku je prisustvovala i konzul Republike Srbije u Hrvatskoj, Mira Jegdić i članovi regionalnog srpskog narodnog saveta.
Sastanak je otvorio dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci, Elvio Baccarini.
Nakon uvodnog govora, Vjekoslav Perica, vanredni profesor na Odsjeku za povjest (Rijeka), otvorio je sesiju i predstavio učesnike okruglog stola.
Potom je Darko Gavrilović, direktor CHDR-a, šef Odseka za istoriju na Filozofskom fakultetu u Banja Luci (Bosna i Hercegovina) i profesor na Fakultetu evropskih pravnih i političkih studija u Novom Sadu (Srbija), predstavio misiju i projekte CHDR. Po njegovim rečima „naš zadatak je da kroz sporovođenje regionalne politike stabilnosti i pomirenja omogućimo održivi mir i razvoj svakom pojedincu. Koliko podržavamo opstanak i ravnopravan razvoj nacionalnih zajednica i manjina još veću podršku dajemo svakom pojedincu koji traga za celovitim mirom za kojim žudi kako u sebi tako i u svojoj zajednici. Svi projekti CHDR-a su posvećeni tom cilju. Svaki put kada se naši istorijski projekti odnose na prava nacionalnih manjina, na održivi razvoj, srpsko – hrvatske odnose, Holokaust, ratove i zločine, njih nosi jedna misao – mir se ne postiže izbegavanjem istorijske istine već njenim čuvanjem.“
Šta posle ratova na prostoru bivše Jugoslavije?
Vjeran Pavlaković, docent na Odseku za kulturne studije (Rijeka), govorio je o projektima CHDR iz protekle godine. Važnost projekata se ogledala u tome što su se bavili mitovima i stereotipima nacionalizma i komunizma u bivšoj Jugoslaviji, Drugom svetskom ratu i nacionalnom pitanju.
Projekti su pokušali pristupiti osetljivim pitanjima iz nedavne regionalne istorije iz različitih perspektiva i disciplina. Pavlaković je takođe predstavio istraživački projekt kojim trenutno koordinira, pod nazivom „Saradnja i otpor u Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata: mitovi i naslijeđa, Josip Broz Tito i nacionalno pitanje“. Ovaj projekat je deo većeg projekta CHDR-a, pod nazivom „Suočavanje s prošlošću – traženje budućnosti“.
Mila Dragojević sa Brown Univerziteta u SAD-u diskutovala je o svom doktorskom istraživanju. Istraživanje se bavi integracijom migranata nakon sukoba u njihovim odgovarajućim etničkim domovinama. Kratko je predstavila metodologiju i obim svojih istraživanja u Srbiji u kontekstu nedavne CHDR-a konferencije o izbeglicama i emigrantima u bivšoj Jugoslaviji, održane u Sremskoj Kamenici, Srbija, u novembru 2008. godine.
Igor Graovac, iz Hrvatskog instituta za istoriju (Zagreb), govorio je o pitanjima vezanim za žrtve u Drugom svetskom ratu i ratu u Hrvatskoj 1991-1995, kao i o ideji pomirenja. Graovac je naglasio jedan poseban aspekt pomirenja – to je intraetnički dijalog. Ovakavi dijalozi se odvijaju među grupama različitih ideoloških orijentacija. Pojavili su se tokom napora istoričara iz Hrvatske i Srbije koji su se udružili kao deo desetogodišnje inicijative Dijalog povjesničara-istoričara.
Darko Gavrilović je dodao da je dijalog samo prvi korak u dugotrajnom procesu pomirenja nakon sukoba. Pomirenje zahteva da strane sukoba prvo prihvate svoju prošlost, a tek onda da razumeju zajedničku prošlost.
Dan nakon sastanka su Graovac, Gavrilović i Dragojević posetili Konzulat Republike Srbije u Rijeci. Nastavili su razgovor sa konzlom Mirom Jegić. Razgovaralo se o važnim pitanjima nakon sukoba u zemljama jugoistočne Europe, kao što su žrtve, ratni zločini i izbeglice.
