Srpsko-hrvatski odnosi; savremeni izazovi saradnje i nasleđa

Od 25. do 29. avgusta 2024. godine u Golubiću (obrovačkom) održan je naučni skup „Hrvatsko-srpski odnosi; savremeni izazovi saradnje i nasleđa“. Na skupu su učestvovali naučnici iz Hrvatske, Srbije i Australije. Skup su organizovali Udruženje za istoriju, saradnju i pomirenje iz Golubića (obrovačkog), Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Institut za istraživanje migracija iz Zagreba.

Teme diskusije: Srpsko-hrvatski odnosi i izazovi manjina

Na naučnom skupu raspravljalo se o srpsko-hrvatskim odnosima sa fokusom na izazove sa kojima se suočavaju manjine u pogledu opstanka i saradnje, kao i o zaštiti lokalnih identiteta i ekonomskom razvoju u bukovičkom kraju.

Ključne izjave o srpsko-hrvatskim odnosima

Prof. dr. sci. Janko Veselinović o Simbolici Srpsko-Hrvatskih Odnosa

„Ova škola, koja je stradala u ratu i zatim delimično obnovljena, ima simboliku. Na jednoj strani zida škole je lastavičje gnezdo, simbol života i mira, a na drugoj strani plesan koja nagriza zid. Ta plesan simbolizuje ono najgore iz oba naroda i to je ono što truje odnose i nanosi štetu i Srbima i Hrvatima. Te plesni više ne sme biti.“

Prof. dr. sci. Darko Gavrilović o Politici Mržnje u Srpsko-Hrvatskim Odnosima

„Nikada političari koji seju mržnju i strah ne mogu toliko sabotirati život koliko to mogu oni koji ih slede ili mi sami, ako samo umorno i nemi posmatramo šta rade. Zbog toga nije dovoljno samo nositi odsustvo mržnje u sebi i ćutati skriveni u svom malom svetu. Potrebno je biti prisutan svojim mirom u svim delićima života. Tek tada možemo govoriti o postizanju istinskog mira i pomirenja. A mrzeti drugog samo je još jedan vid sporog samoubistva.“

Prof. dr. sci. Darko Gavrilović o Politici Mržnje u Srpsko-Hrvatskim Odnosima

Prof. dr. sci. Davor Pauković sa Sveučilišta u Dubrovniku istakao je da se traumatična iskustva iz hrvatsko-srpskih odnosa mogu valorizovati na način koji ne proizvodi neprijateljski diskurs. To se može postići putem drugačijih politika istorije i sećanja, ali trenutno nema političke, a čini se ni šire društvene volje. Odnosi su već nekoliko godina zamrznuti sa naglaskom na negativnim aspektima istorijskog nasleđa.

Uloga IMIN-a u promociji saradnje kroz srpsko-hrvatske odnose

Generalni sekretar Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba (IMIN) izjavio je da se od ove godine IMIN pojavljuje kao jedan od organizatora skupa, jer svojim autoritetom ističe teme vezane za manjine, ali i podržava brojne akcije naučnika koje ne samo da doprinose razvoju nauke već i podstiču aktivno učešće naučnih institucija u savetodavnoj ulozi prema političkim institucijama. IMIN će, kako je naglasio prof. Tomislav Vodička, početkom iduće godine objaviti zbornik radova sa skupa.

Najnovije: