Prošlost i perspektive srpsko-hrvatskih odnosa u 20. veku – Golubić 2008

U Golubiću (obrovačkom) je od 18. do 20. septembra 2008. godine u organizaciji Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje (CHDR) održan naučni skup „Hrvatsko-srpski odnosi u 20. veku – prošlost i perspektive.

"Hrvatsko-srpski odnosi u 20. veku – prošlost i perspektive."

U povratničkom selu Golubiću, u Hrvatskoj je od 18. do 20. septembra održan prvi naučni skup. Tema skupa je bila: „Hrvatsko-srpski odnosi u 20. veku – prošlost i perspektive.“

Organizator naučnog skupa je Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje (CHDR) iz Novog Sada. 

Ideja, da se jedan međunarodni naučni skup, koji će se baviti srpsko-hrvatskim odnosima, održi u povratničkom selu, potekla je od direktora CHDR Darka Gavrilović i Janka Veselinovća, predsednika Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima.

Skup su pomogli Balkan Trust for Democracy, Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske, Grad Obrovac i Zajednica istraživača Dijalog iz Zagreba.

Učesnici, među kojima su se nalazili istoričari, sociolozi i politikolozi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, i Sjedinjenih Američkih Država, su vodili razgovore u dve radne grupe. 

Jedna grupa se bavila političkim i kulturnim vezama između Hrvata i Srba u prošlosti, naročito u 20. veku, dok su teme perspektive razvoja Hrvatske i Srbije u budućnosti bile razmatrane u drugoj grupi.

„Političke i kulturne veze između Hrvata i Srba u 20. veku.“

Dr. Ranko Končar, sa Univerziteta u Novom Sadu, je izložio najznačajnije zaključke radne grupe, „Političke i kulturne veze između Hrvata i Srba u 20. veku.“ 

Nakon rasprave o nekoliko važnih pitanja iz oblasti srpsko-hrvatskih odnosa, ova grupa se složila da ima smisla i istorijskog opravdanja za nastavak proučavanja tih odnosa. Tržiće se da oni budu maksimalno dokumentarno zasnovani, koliko je to omogućeno dostupnošću izvora. 

Istraživanja, a ujedno i ponovna valorizacija izvora, bi trebala uvek da budu oslonjena na dosadašnja vredna dela iz oblasti srpsko-hrvatskih odnosa. Na taj način se ostvaruje kontinuitet sa istraživanjima i ranijih istoričara. 

Vredelo bi kompleksnije istražiti srpsko-hrvatske odnose. Istraživanje bi omogućilo da se izađe iz političkih ograničenja sa pokušajem da se programski veže za socijalne, ekonomske i kulturne teme. 

Bitno je oprezno i kritično korišćenje izvora zbog delikatnih odnosa u određenim periodima. Zaključeno je da su mnogi izvori pod direktnim uticajem propagande. 

Potrebno je otvoriti prostor za demitologizaciju ili demistifikaciju nekih predrasuda u pročavanjima i pristupima proučavanja srpsko-hrvatskih odnosa. 

Rad na obezbeđenju i publikovanju važnih dokumenata iz oblasti srpsko-hrvatskih odnosa je neophodan, pod uslovom da su kritički osnovani. 

U budućim skupovima, predloženo je da se uključi i valorizacija dela koja su nastala izvan ovog istraživačkog projekta. 

Potrebno je obezbediti sredstva za nastavak dijaloga koji bi doprineli širim i potpunijim pristupima ovim temama.

"Perspektive razvoja Hrvatske i Srbije u budućnosti"

Dr. Igor Graovac, sa Hrvatskog Instituta za Povijest, je izneo sažetak razgovora koji su se vodili u grupi „Perspektive razvoja Hrvatske i Srbije u budućnosti“.

Ova je bio prvi pokušaj u okviru projekta o hrvatsko-srpskim odnosima da se razmotri i budućnost tih odnosa i njihovih država. Ova grupa se nije isključivo sastojala od istoričara, nego i od pravnika i politikologa (ili politologa).

Razmotreno je i da li je moguće pričati o budućnosti ovih odnosa bez konstantne potrebe da se menja razumevanje prošlosti. Kako izbeći da prošlost ometa razvoj tih odnosa.

U ovoj grupi govorilo samo o nekoliko tema, kao što su: povratak izbeglica, zaštita manjina, regionalni razvoj i socijalna isključenost. Potrebno je proširiti razgovore o perspektivama i na druge moguće teme. Time bi se dobro-susedski odnosi između Srbije i Hrvatske sveli na evropski okvir.

Dr. Graovac je rekao: “Po prvi put u sklopu znansvenog projekta radna grupa je razmatrala i mogućnosti perspektive razvoja budućih odnosa Hrvata i Srba te njihovih država. Pritom su korišteni primjeri iz prošlosti i sadašnjosti koji pridonose što cjelovitijem odredjenju budućnosti. Takvi su primjeri konkretno razmatrani na pitanjima povratka izbjeglica, položaja manjina, regionalnog razvoja, socijalne isključenosti. Sve u kontekstu jačanja civilnog društva na obje strane dijaloga. Daljnje razgovore treba zasnovati na sličnima znanstvenim istraživanjima. Njihova uspješnost uvelike ovisi o dostupnosti izvora, mogućnostima razmjena rezultata tih istraživanja i susreta znanstvenika. Nužno gotovo posve ujednačiti pojmove, tehnike rada i metodologiju istraživanja. Time se usputno izbjegava politizacija rezultata tih istraživanja, dakle interpretacije prošlosti koji onemogućuju buduće odnose Hrvata i Srba.”

Istraživači koji se bave različitim temama u ovoj široj oblasti ukazali na potrebu da se u istraživanjima govori o sudbinama ljudi, i Hrvata i Srba i sa jedne i sa druge strane. Bilo da su u izbegličkom položaju, u položaju manjina, socijalno isključeni, dakle siromašni. Neophodno je da se ujednačeni termini koriste u istraživanjima sa obe strane. 

Cilj ovog rada nije da utiče direktno na političku budućnost odnosa Hrvata i Srba. Nego da rezultati rada posluže boljoj budućnosti na konkretnim pitanjima koja su zajednička i Hrvatima i Srbima u obe zemlje.

Poruke organizatora skupa

Prof. Dr Darko Gavrilović, direktor CHDR, uputio je poruke prisutnima. On se obratio političarima iz strukture vlasti iz Hrvatske i Srbije kao i drugim institucijama koje imaju interesovanje za ove teme. To su teme koje nisu specifične samo za odnose na ovim prostorima, dakle Hrvata i Srba, nego i širom sveta. Na primer, među temama koje su zastupljene samo u okviru Instituta u Salzburgu su i palestinsko-jevrejski odnosi, kinesko-japanski odnosi, nemačko-poljski odnosi, poljsko-jevrejski odnosi i nemačko-jevrejski odnosi. Sledeći skup koji se planira za kraj novembra 2008. u Novom Sadu će razmotriti pitanja izbeglih i prognanih u Hrvatskoj i Srbiji.

Dr. Janko Veselinović, Predsednik Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima i Pomoćnik pokrajinskog sekretara za nauku Autonomne Pokrajine Vojvodine Republike Srbije, ukazao je na potrebu za većom medijskom pristunošću na budućim skupovima. Ukoliko bi se mediji zainteresovali zaključci i rezultati bili što dostupniji i upotrebljiviji.

Naučni radovi sa skupa u PDF formatu:
Najnovije: