Fabrika mitova: Politički mitovi u bivšoj Jugoslaviji i državama naslednicama

Članovi tima “Fabrika mitova: Politički mitovi na prostoru bivše Jugoslavije i država naslednica” koji je deo projekta “Susret s prošlošću – traženje budućnosti” sastali su se u Hagu od 22. do 26. februara 2010. godine kako bi radili na pisanju zajedničkog narativa vezanog za pomenutu temu.

Politički mitovi na prostoru bivše Jugoslavije i država naslednica

Cilj projekta “Fabrika mitova: Politički mitovi na prostoru bivše Jugoslavije i država naslednica”, koji je deo većeg projekta “Susret s prošlošću – traženje budućnosti”, je da doprinese dekonstrukciji političkih mitova u podeljenim multietničkim društvima koja su u mnogim slučajevima bila uzrok građanskim ratovima, konfliktima i dugotrajnoj nestabilnosti.

Naučnici smatraju da svaka od novonastalih “nacija” u bivšoj Jugoslaviji je zamislila sebe onakvom kakvom je želela, i da su državotvorni mitovi upućivali na susede kao neprijatelje i uzroke svim problemima. Trenutno, najveći problem nestabilnosti su mitovi koji se, u skladu s interesima vladajućih elita, koriste za “tumačenje” istorije Drugog svetskog rata i ratova 1990-tih. Ovi mitovi pokušavaju da pretvore pobednike u gubitnike, a gubitnike u pobednike, te da opravdaju rat u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj 1991-1995 kao oslobodilački, pravedni i odbrambeni rat.

Međutim, otkrića nezavisnih organizacija za ljudska prava, objektivne studije i presude Tribunala UN za ratne zločine, kao i novija istraživanja javnog mnenja među građanima post-jugoslovenskih država, ukazuju na jednostavnu činjenicu da se radilo o tragediji naroda, etničkom čišćenju i otimačini bogatstva. Zbog toga se ne smeju tolerisati mitovi koji negiraju ovu stvarnost. 

Politički i verski lideri bi trebalo da izraze javna izvinjenja za genocidne zločine počinjene u ime nacionalističkih ideologija. Sve strane uključene u rat 1991-1995 moraju se pomiriti s činjenicom da nose svoj deo odgovornosti i da su podjednako krive. Svaka se od stranaka, pokreta i država umešanih u rat 1991-1995 mora pomiriti s činjenicom da iako krivnja nije ravnomerno raspoređena, svaka strana nosi svoj deo odgovornosti i za jedan u biti zločinački rat i za propale tranzicije. Uostalom tako je u demokratske zemlje s demokratskom političkom kulturom pretvorena Nemačka posle Drugog svetskog rata, dakle primenom kombinacije sile i preodgoja. 

Zemljama naslednicama bivše Jugoslavije, onima umešanim u rat 1991-1995 koji je i izazvao najveću destrukciju, potrebna je politička kultura jednog liberalno-demokratskog sekularnog društva oslobođenog mitskih interpretacija istorije i sektaškog mentaliteta.

Najnovije: