Promocija knjige: "Srbi u Hrvatskoj – put ka očuvanju identiteta" - Zagreb
Na devetom po redu Festivalu istorije – Kliofestu, koji se od 17. do 20. maja održava u Nacionalnoj biblioteci u Zagrebu predstavljena je knjiga „Srbi u Hrvatskoj – put ka očuvanju identiteta“ .
Autori knjige su Darko Gavrilović i Janko Veselinović. Knjigu je izdao Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Srpsko Narodno vijeće iz Zagreba
Knjiga je napisana kao deo projekta „Srbi u Hrvatskoj – put ka očuvanju identiteta“ koji je realizovao CHDR-a.
Projekat je ostvaren uz podršku Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije.
Knjiga:"Srbi u Hrvatskoj - put ka očuvanju identiteta"
U knjizi je predstavljen izbor radove dvojice autora iz petnaestogodišnje tradicije održavanja skupova „Srpsko – hrvatski odnosi u 20. veku“ u Golubiću (obrovačkom). Skupove organizuju Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje i Udruga za povijest, suradnju i pomirenje.
Na srpsko-hrvatskim skupovima su učestvovali brojni naučnici, političari, predstavnici medija i nevladinog sektora.
Predstavljeni radovi su plod istraživanja dvojice autora u vezi s mogućnostima pomirenja dva naroda, normalizacijom političkih odnosa između Srbije i Hrvatske, jačanjem politike regionalne stabilnosti i pomirenja.
Autori poslednjih 15 godina ulažu trud da se u jednoj lokalnoj zajednici kao što je opština Obrovac potakne da život bude održiv i plodonosan. Na tom putu aktivno savladavaju etničke podele, uz insistiranje na saradnji.
Autori su dolazili do različitih zaključaka, ali su se svi oni sabirali u jednom: kako očuvati identitet Srba u Hrvatskoj uz puno poštovanje većinskog hrvatskog naroda i hrvatske države uz sopstveni održivi ekonomski i politički razvoj.
Predstavljanje knjige u Zagrebu
Na predstavljanju knjige: „Srbi u Hrvatskoj – put ka očuvanju identiteta“ u Zagrebu, u okviru Kliofesta su govorili: autor knjige prof. dr Darko Gavrilović i prof. dr Davor Pauković.
Tom prilikom, Davor Pauković je istakao u kolikoj meri je prošli vek uticao na savremene srpsko – hrvatske odnose.
Između ostalog, on je naglasio kako je nakon uspostave odnosa 1996., postojala dinamika njihovog razvoja i napredovanja. Razvoj odnosa, po njemu, neko su vreme kočile desnice u obe države, ali je celo vreme postojala komunikacija. S tim da je Hrvatska bila u lakšoj situaciji jer su njene granice rešene, a članica je EU i NATO -a.
“Rekoncilijacija nije jednosmjeran proces,” tvrdio je Pauković, “a o njoj ni kao narodi ni kao države nikad nismo imali konsenzus. Previše je traumatske povijesti u hrvatsko – srpskim odnosima. Treba nam manje povijesti a više zajedničkih tema vezanih uz suradnju.”
Jedan od dvojice autora, Darko Gavrilović istakao je kako su “prošli vek obeležile ekstremističke ideologije. Zbog njihovog razarajućeg dejstva Srbi i Hrvati danas i dalje pokušavaju da leče rane. Ne samo one rane koje su jedni drugima naneli, već i rane koje su naneli svojim sunarodnicima.“
„Moji tekstovi, pošto sam istoričar, govore o pronalaženju alternativa koje mogu omogućiti da se u regionu vodi miran i plodonosan život”. Istakao je da su “izvinjenja koja su državni rukovodioci međusobno upućivali ovih godina bitna, ali nedovoljna za izmirenje.“
„Za proces pomirenja neophodni su kontakti običnih ljudi. Miran i pun međusobnog razumevanja zajednički život. Potrebno je živeti sadašnjost uz uvažavanje drugog i njega poštovati kao što poštujemo sami sebe. Nikako tragati po rudokopima prošlosti izgovore za frustracije i mržnju. Ako mrzimo, nikada se nećemo ostvariti kao celovite ličnosti. Naša celovitost ne proizlazi iz zla, već iz dobra, empatije i uzajamnosti. Njima ne pokazujemo samo najbolje od sebe. Već to isto dobro razvijamo do neslućenih granica koje počivaju u predelima gde nema sukoba koji vode ka ratovima. ”
Među faktorima koji mogu da deluju na unapređenje odnosa dva naroda i država, osim već spomenutih političkih faktora, Gavrilović je ubrojio: ekonomiju, medije i verske zajednice. Kao i primer dobre saradnje i lepih odnosa SPC-a i Rimokatoličke crkve.
Tom prilikom zaključio je i kako se zajedno s položajem Srba u Hrvatskoj treba razmatrati i položaj Hrvata u Srbiji. Bez obostranog napretka hrvatske zajednice u Srbiji i srpske zajednice u Hrvatskoj politika regionalne stabilnosti i pomirenja ne može biti celovita pa time ni uspešna.
