15. Međunarodni naučni skup – Golubić 2022

15. međunarodni naučni skup u Golubiću (Hrvatska) održan je u periodu od 25. do 28. avgusta 2022. godine. Ogranizator skupa je Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada uz podršku Udruge za povjest, suradnju i pomirenje iz Obrovca.

"Srpsko – hrvatski odnosi"

U periodu od 25. do 28. avgusta 2022. godine održan je petnaesti tradicionalni skup u Golubiću (obrovačkom) “Srpsko – hrvatski odnosi”.

Na skupu su učestvovali naučnici iz: Srbije, Hrvatske, Italije i Irske.

Njihov rad bio je podeljen u dve sesije od kojih je jedna za temu imala „Heroizaciju i političke mitove u političkim odnosima vezanim za Srbe i Hrvate“ a druga „Razvoj turističkih i agrarnih potencijala severne Dalmacije sa naglaskom na lokalno i povratničko stanovništvo“.

"Heroizacija i politički mitovi u političkim odnosima vezanim za Srbe i Hrvate"

U prvoj sesiji okupljeni naučnici iz Hrvatske, Srbije, Italije i Irske su razgovarali o pogubnosti političkih mitova i procesa heroizacije po regionalnu politiku stabilnosti i pomirenja. Smatraju da se to pre svega odnosi na one mitove i procese heroizacije koji se ogledaju u prošlim ratovima, a koji bi mogli, u datim okolnostima, da izbiju na površinu u nekim novim sukobima.
Okupljeni naučnici su zaključili da su politički mitovi neizostavni deo ideologija i samim time ideologizacije masa. Zaključeno je da političko podgrevanje mitova i heroizovanja ratnih zločinaca ne samo da ne doprinose uspostavljanju boljih odnosa već zatežu ionako loše odnose između Hrvatske i Srbije.
Ipak, uprkos postojanju pomenuta dva procesa u političkim odnosima dve zemlje, naučnici su zaključili, da su svakodnevni odnosi građana dve države daleko bolji nego odnosi vodećih političkih struktura Srbije i Hrvatske.

"Razvoj turističkih i agrarnih potencijala severne Dalmacije sa naglaskom na lokalno i povratničko stanovništvo"

Naučnici okupljeni u drugoj sesiji zaključili su da je za srpsku zajednicu u Hrvatskoj i hrvatsku zajednicu u Srbiji turizam važan aspekt njihovog održivog opstanka te da je neophodno uspostaviti sinergiju poljoprivrede i turizma u ruralnim područjima koje nastanjuju pomenute dve zajednice.
Poželjno bi u budućnosti bilo podsticati one projekte koji bi imali za cilj postizanje većeg razumevanja i saradnje dve zajednice u smislu kvalitetnijeg obostranog nastupa ka evropskim fondovima.
U tom smislu, a na osnovu pristiglih radova, naučnici iz druge sesije smatraju da je neophodno okreniti se ugostiteljskim potencijalima malih ponuđača sa naglaskom na slow food turizam i domaće proizvode sa negovanjem regionalnih kulinarskih specijaliteta nasuprot masovnoj ishrani u velikim hotelskim lancima.
Zatim, za razliku od masovnih turističih potencijala velikih hotelskih lanaca treba raditi na podizanju interesa za ne tako raširene, ali veoma atraktivne vidove aktivnih odmora u prirodi, poput glampinga (luksuzno, glamurozno kampovanje).
Takav nastup bi mogao, na primer, severnoj Dalmaciji, da omogući obostrano jačanje poljoprivrede i proizvodnje na manjim imanjima ali i istovremeno da pokrene novi vid turizma (glamping) koji je primereniji geografskim uslovima tog dela Hrvatske.

Tokom skupa parafirana je Deklaracija o saradnji između Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije koju su potpisali, Tomislav Žigmanov predsednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine i Milorad Pupovac, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskoj.

Najnovije: