"Srpsko – hrvatski odnosi"
U periodu od 25. do 28. avgusta 2022. godine održan je petnaesti tradicionalni skup u Golubiću (obrovačkom) “Srpsko – hrvatski odnosi”.
Na skupu su učestvovali naučnici iz: Srbije, Hrvatske, Italije i Irske.
Njihov rad bio je podeljen u dve sesije od kojih je jedna za temu imala „Heroizaciju i političke mitove u političkim odnosima vezanim za Srbe i Hrvate“ a druga „Razvoj turističkih i agrarnih potencijala severne Dalmacije sa naglaskom na lokalno i povratničko stanovništvo“.
"Heroizacija i politički mitovi u političkim odnosima vezanim za Srbe i Hrvate"
U prvoj sesiji okupljeni naučnici iz Hrvatske, Srbije, Italije i Irske su razgovarali o pogubnosti političkih mitova i procesa heroizacije po regionalnu politiku stabilnosti i pomirenja. Smatraju da se to pre svega odnosi na one mitove i procese heroizacije koji se ogledaju u prošlim ratovima, a koji bi mogli, u datim okolnostima, da izbiju na površinu u nekim novim sukobima.
Okupljeni naučnici su zaključili da su politički mitovi neizostavni deo ideologija i samim time ideologizacije masa. Zaključeno je da političko podgrevanje mitova i heroizovanja ratnih zločinaca ne samo da ne doprinose uspostavljanju boljih odnosa već zatežu ionako loše odnose između Hrvatske i Srbije.
Ipak, uprkos postojanju pomenuta dva procesa u političkim odnosima dve zemlje, naučnici su zaključili, da su svakodnevni odnosi građana dve države daleko bolji nego odnosi vodećih političkih struktura Srbije i Hrvatske.
"Razvoj turističkih i agrarnih potencijala severne Dalmacije sa naglaskom na lokalno i povratničko stanovništvo"
Naučnici okupljeni u drugoj sesiji zaključili su da je za srpsku zajednicu u Hrvatskoj i hrvatsku zajednicu u Srbiji turizam važan aspekt njihovog održivog opstanka te da je neophodno uspostaviti sinergiju poljoprivrede i turizma u ruralnim područjima koje nastanjuju pomenute dve zajednice.
Poželjno bi u budućnosti bilo podsticati one projekte koji bi imali za cilj postizanje većeg razumevanja i saradnje dve zajednice u smislu kvalitetnijeg obostranog nastupa ka evropskim fondovima.
U tom smislu, a na osnovu pristiglih radova, naučnici iz druge sesije smatraju da je neophodno okreniti se ugostiteljskim potencijalima malih ponuđača sa naglaskom na slow food turizam i domaće proizvode sa negovanjem regionalnih kulinarskih specijaliteta nasuprot masovnoj ishrani u velikim hotelskim lancima.
Zatim, za razliku od masovnih turističih potencijala velikih hotelskih lanaca treba raditi na podizanju interesa za ne tako raširene, ali veoma atraktivne vidove aktivnih odmora u prirodi, poput glampinga (luksuzno, glamurozno kampovanje).
Takav nastup bi mogao, na primer, severnoj Dalmaciji, da omogući obostrano jačanje poljoprivrede i proizvodnje na manjim imanjima ali i istovremeno da pokrene novi vid turizma (glamping) koji je primereniji geografskim uslovima tog dela Hrvatske.
Tokom skupa parafirana je Deklaracija o saradnji između Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije koju su potpisali, Tomislav Žigmanov predsednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine i Milorad Pupovac, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskoj.
Naučni radovi sa skupa u PDF formatu:
- Darko Gavrilović: O sakralizaciji prošlosti i potrebi za heroizacijom kod Srba i Hrvata - neprolaznost sjećanja na Termopile
- Federico Carlo Simonelli: The Lions' Retaliation
- Filip Škiljan: Herojski antifašizam i kultura sjećanja kod Srba u Hrvatskoj
- Ivana Blešić, Snežana Besermenji: Glamping - Mogućnosti razvoja inovativnih oblika smeštaja u ruralnim oblastima severne Dalmacije
- Radomir Kukobat: Integracija izbeglica u Vojvodini: završen ili otvoren proces
- Snežana Besermenji, Ivana Blešić: Tržišna privlačnost manastira Krupe
- Tamara Božović, Bojana Glišić: Pokret slow food kao moguća perspektiva razvoja ruralnog turizma u obrovačkoj Bukovici
- Tatjana Pivac, Snežana Gužvica: Vinski turizam severne Dalmacije