2. Međunarodni naučni skup – Golubić 2009

Od 25. do 28. avgusta 2009. godine održan je međunarodni naučni skup “Hrvatsko – srpski odnosi; politička saradnja i nacionalne manjine” u Golubiću (Obrovac), Hrvatska. Skup je organizovao Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje.

Hrvatsko – srpski odnosi - politička saradnja i nacionalne manjine

U Golubiću, kraj Obrovca, Republika Hrvatska, od 25. do 28. avgusta 2009. godine održan je međunarodni naučni skup “Hrvatsko – srpski odnosi; politička saradnja i nacionalne manjine”. Na skupu su učestvovali naučnici iz Hrvatske i Srbije. 

Drugog dana skupa, nakon predstavljenih radova, naučnici su doneli zaključke. Tom prilikom oni su ocenili da politika i političari u dve zemlje ne treba da interpretiraju prošlost, već treba da je prepuste naučnicima. Stav prisutnih bio je da, u cilju jačanja političkih veza, treba raditi na zajedničkoj interpretaciji tema iz istorije odnosa dve zemlje i naroda, posebno kada je reč o temama koje su bile najčešće teme na skupu, a to su: 

  • početak razvoja hrvatsko-srpske političke saradnje,
  • odnos medija prema prošlosti,
  • ideologija i položaj manjina i njihovih partijskih organizacija,
  • kao i analiza i revizija udžbenika iz istorije.

Na skupu je u uvodnom izlaganju Darko Gavrilović, direktor CHDR-a, istakao da suživot Srba i Hrvata nema alternativu, ne samo jer je Evropa njihov zajednički cilj, već i zbog toga što je kulturno i duhovno nemoguće napredovati kao dva naroda koja dele jedan prostor, a da pri tome odluče da žive jedan pored drugog a ne jedan sa drugim. Živeti zajedno ne znači na silu i mimo pameti stvarati zajedničku državu, već ceniti sve kulturne, istorijske, državne i nacionalne posebnosti koje su isti razvili i negovali u svojoj prošlosti.

Okupljeni naučnici su zaključili da bi za poboljšanje hrvatsko – srpskih odnosa veliki doprinos bio u koliko bi se pronašla sredstva i dobra volja za istraživanje razbijanja Jugoslavije u okviru čega bi od posebne važnosti bilo da arhivska građa koja se nalazi na Međunarodnom sudu u Hagu bude lako dostupna. Zbog toga su okupljeni naučnici ovoj temi dali prioritet, a naglasili da danas više nema većih problema u dostupnosti arhivske građe Hrvatske i Srbije, ali da je problem novčane pomoći državnih institucija obe zemlje, kada je reč o ovakvim istraživanjima i dalje na nivou potpune nezainteresovanosti.

Naučnici su pozdravili činjenicu da su prvog dana na skupu učestvovali i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj Milorad Pupovac i Vojislav Stanimirović, kao i politički predstavnici Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić i Duje Runje. Na kraju sastanka političara, prof dr Milorad Pupovac je dao kratki izveštaj o postignutim dogovorima vezanim za sastanak: “Nakon razgovora o političkom iskustvu Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, dr. Vojislav Stanimirović i dr. Milorad Pupovac u ime SDSS-a, te Petar Kuntić i Duje Runje u ime DSHV-a suglasili su se o suradnji između njihovih stranaka te drugih manjinskih institucija. Od vlada dve države, Hrvatske i Srbije, očekuju da realiziraju sporazum o davanju na raspolaganje imovine u Preradovićevoj 21 i 23 Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta u Zagrebu i kuće Bana Jelačića u Petrovaradinu HNS-u. Takođe, očekuju da se što prije sastane mješoviti Odbor za praćenje realizacije sporazuma o pravima nacionalnih manjina. Na kraju, predstavnici SDSS-a i DSHV-a, te predstavnici SNV-a i HNS-a, sastat će se tokom jeseni da dogovore druge konkretne modalitete suradnje u interesu njihovih zajednica i njihovih matičnih država.”

Mada su naučnici istakli da do politizacije istorijske nauke ne sme doći i da je i dalje prisutan problem ispolitizovanih istoričara koji pišu poželjnu istoriju, oni su poručili da prisustvo političara na skupu ne znači politizaciju skupa u Golubiću i dodali da je političarima ustupljeno mesto i mogućnost za saradnju kako bi se unapredio položaj nacionalnih manjina u Srbiji i Hrvatskoj, te da okupljeni naučnici u celosti podržavaju njihovu plemenitu inicijativu.

Skup su organizovali Institut za istorijsku pravdu i pomirenje iz Holandije i novosadski Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje, uz pomoć Udruge za promicanje znanstvenog Dijaloga iz Zagreba, grada Novog Sada, grada Obrovca, Komeserijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Republike Srbije, Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske i The Balkan Trust for democracy.

Najnovije: