Srpsko-hrvatski odnosi: Dominantni državni narativi i kultura sećanja u Hrvatskoj i Srbiji – Golubić 2018

Međunarodni naučni skup o "Srpsko - hrvatskim odnosima" održan je jedanaesti put u Golubiću, u periodu od 20. do 25. avgusta 2018. godine. Centar za istoriju demokratiju i pomirenje iz Novog Sada (Srbija) i Udruga za povjest, suradnju i pomirenje iz Obrovca (Hrvatska) su i ovaj put bili organizatori skupa.

"Srpsko-hrvatski odnosi - dominantni državni narativi i kultura sećanja"

Na tradicionalnom 11. skupu naučnika i političara „Srpsko-hvratski odnosi“u Golubiću (obrovačkom) okupljeni istoričari su raspravljali i doneli zaključke u vezi sa dominantnim državnim narativima i kulturi sećanja u Hrvatskoj i Srbiji. Raspravljalo se o tome na koji način se političke elite služe državnim narativima u dnevno-političke svrhe. 

Skup su organizovali Centar za istoriju demokratiju i pomirenje iz Novog Sada (Srbija) i Udruga za povjest, suradnju i pomirenje iz Obrovca (Hrvatska).

Ovom prilikom izdvajamo nekoliko preporuka okupljenih istoričara koje su vezane za uspostavu boljih političkih odnosa u regionu, učvršćivanju demokratizacije i jačanje saradnje između dve države:

Davor Pauković (Univerzitet u Dubrovniku): „Pogrešna je hiperprodukcija javnog diskursa koja manipulira prošlošću posebno u dnevno-političke svrhe. Na žalost, hrvatsko – srpski odnosi služe isključivo za održavanje neprijateljstva u regionu. Ono što možemo mi povjesničari uraditi je komemoriranje prošlosti na što objektivniji način, a ne da nam komemoriranje služi samo na gledanje parcijalne povjesti koja služi za širenje mržnje.“

Bruno Vignjević (RI-portal): „Mediji ne smiju inzistirati na senzacionalizmu kada su u pitanju traumatični događaji. U tom smislu moramo zahtjevati i poticati afirmativne medijske sadržaje u smislu suočavanja sa prošlošću. Zbog toga treba poticati kulturu sjećanja koja je tolerantna i koja saosjeća sa žrtvom druge strane, a koja ne vidi samo svoju stranu.“

Darko Gavrilović (Univerzitet u Novom Sadu): „Treba marginalizovati narative koji podstiču mržnju koja isključuje ljude iz društva. Neophodno je osigurati takvu strukturu vlasti koja ima kapacitet razvijanja strategije partnerskih odnosa u regionu. Takva vlast sigurno ne bi vršila progone onih novinara i medija koji imaju kritički otklon prema vlasti. S druge strane, jezik kojim se služe mediji u službi autokrata je jezik koji bi trebao iščeznuti jer on kod ljudi održava živim neznanje o tome da u ratovima ne pobeđuje ni jedna od zaraćenih strana, već samo smrt. Njihovi narativi i „nekultura“ sećanja kojima se mobilišu vojske mrtvih iz ratova 20. veka su putokazi masama ka grotlu u kojem kovitlaju mržnja, bolest i smrt.“

Politika regionalne stabilnosti i pomirenja

Okupljeni naučnici, novinari i političari doneli su sledeće preporuke vezane u vezi sa vođenjem regionalne politike pomirenja:

  • Neophodna je marginalizacija narativa koji podstiču mržnju koja vodi ka isključivanju ljudi iz društva;
  • Treba osigurati takvu strukturu vlasti koja ima kapacitet razvijanja strategije partnerskih odnosa u regionu;
  • Pogrešna je hiperprodukcija javnog diskursa koja manipuliše prošlošću posebno u dnevno-političke svrhe;
  • Mediji ne smeju da insistiraju na senzacionalizmu kada su u pitanju traumatični događaji;
  • Treba da se podstiču afirmativni medijski sadržaji u smislu suočavanja sa prošlošću;
  • Raditi na podsticanju kulture sećanja koja je tolerantna i koja saoseća sa žrtvom druge strane, a koja ne vidi samo svoju stranu.

Naučni radovi sa skupa u PDF formatu:

Najnovije: