9. Međunarodni naučni skup – Golubić 2016

U periodu od 19. do 24. avgusta 2016 godine, održan je deveti po redu, međunarodni naučni skup u Golubiću (Obrovac) u Republici Hrvatskoj. Ovaj skup je nosio naziv “Hrvatsko-srpski odnosi, izbeglice i migranti, mirna koegzistencija i rešavanje krize” . Organizator skupa je, kao i svih prethodnih godina, bio Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje (Srbija) uz pomoć Udruge za povjest, suradnju i pomirenje (Hrvatska).

"Hrvatsko-srpski odnosi, izbeglice i migranti, mirna koegzistencija i rešavanje krize"

Dana 20.08.2016. godine, u Golubiću (obrovačkom) održana je glavna sesija na Devetom međunarodnom naučnom skupu i sastanak političara iz Srbije i Hrvatske pod nazivom “Hrvatsko-srpski odnosi, izbeglice i migranti, mirna koegzistencija i rešavanje krize”. 

Na skupu su učestvovali naučnici, predstavnici nevladinog sektora i politički predstavnici stranaka i pokreta koji zastupaju ideje tolerancije i saradnje u regonu.

Organizatori skupa su bili Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada, Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Obrovca. Takođe, podršku organizaciji skupa dao je i Departman za geografiju, turizam i hotelijerski menadžent iz Novog Sada.

Na skupu se insistiralo na unapređenju položaja srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji, na realizaciji politike regionalne stabilnosti i pomirenja, ali i na analizi položaja i odnosa prema izbeglicama i migrantima u poslednjih godinu dana. Analizirano je u kolikoj meri se zloupotrebljavaju izbeglice, migranti i nacionalne manjine od strane pojedinih političara kada je reč o mirnoj koegzistenciji i rešavanju političkih kriza u regionu.

Na kraju skupa doneseni su sledeći zaključci:
  • U cilju opšteg održivog razvoja, u uslovima nedovoljnog rađanja i internog starenja stanovništva, potrebno je da izazove kakve migranska kriza nosi sa sobom pretvorimo u šanse.
  • Unapređenje koordinacije svih ključnih nvo-a i političkih aktera kao i uspostavljanje mehanizama kojima bi se na jedan sveobuhvatan način kordinirao rad humanitarnih organizacija sa izbeglicama i migrantima.
  • Uvođenje humanitarnih viza koje omogućavaju da se ukine šverc ljudi i smanjuju tenzije u regionu.
  • Otvaranje izbeglicama i migrantima mogućnosti za rad.
  • Omogućiti školski odgoj dece izbeglica.
  • Podizanje svesti i odgovornosti u vezi sa ljudskim pravima kod mlađih političara.
  • Osvešćivati mlade ljude, kroz razmenu studentata i srednjoškolske posete (park mira).
  • Edukacija mladih Hrvata u Hrvatskoj sa srpskim institucijama i obratno u cilju razvijanja tolernacije i razumevanja.
  • Supstidijatnost između institucija u obe zemlje i upotreba naučnih institucija.
  • Jačanje znanja jednih o drugima kroz regionalnu saradnju
Najnovije: