<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Aktivnosti CHDR Archives | Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</title>
	<atom:link href="https://chdr-ns.com/category/aktivnosti-chdr/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link></link>
	<description>CHDR je nevladina, neprofitna i nestranačka organizacija</description>
	<lastBuildDate>Wed, 12 Apr 2023 10:15:01 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>

<image>
	<url>https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/cropped-chdr-favicon-blue-32x32.png</url>
	<title>Aktivnosti CHDR Archives | Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</title>
	<link></link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>RTV Dokument: &#8222;Bolje grob, nego rob&#8220;</title>
		<link>https://chdr-ns.com/rtv-dokument-bolje-grob-nego-rob/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Mar 2023 11:03:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[iz medija]]></category>
		<category><![CDATA[Darko Gavrilović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://chdr-ns.com/?p=6030</guid>

					<description><![CDATA[<p>Darko Gavrilović je bio jedan od sagovornika u emisiji "Dokument" autorke Eržike Pap Reljin, koja je emitovana 25. marta 2023. godine na Radio televiziji Vojvodina.</p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/rtv-dokument-bolje-grob-nego-rob/">RTV Dokument: &#8222;Bolje grob, nego rob&#8220;</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="6030" class="elementor elementor-6030" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-10847db elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="10847db" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-87a7760" data-id="87a7760" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-26f81a6 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="26f81a6" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Epizoda "Bolje grob nego rob"</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-6cd44df elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="6cd44df" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic/" target="_blank" rel="noopener">Darko Gavrilović</a>, predsednik UO Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje, je bio jedan od sagovornika u emisiji &#8222;<a href="https://media.rtv.rs/sr_ci/dokument/81841" target="_blank" rel="noopener">Dokument</a>&#8222;. </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-a4782fa elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="a4782fa" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>U epizodi &#8222;<b>Bolje grob, nego rob</b>&#8220; je bilo reči o tome kako je prošlo više od 80 godina od vojnog puča i demonstracija <b>27. marta 1941. godine</b>, protiv pristupanja silama Osovine, odnosno obaranju kneza Pavla Karađorđevića i vlade Cvetković-Maček. </p><p>Danas živimo u vremenu u kojem je u priličnoj meri postao prihvaćen stav kako bi bilo bolje da nismo pružili otpor, kako su partizani odveli zemlju u propast i da je nedovoljno naoružanoj kraljevini Jugoslaviji bilo pametnije da ne ljuti Hitlera. </p><p>Razume se da u ovako vanrednim okolnostima ne bi trebalo da očekujemo da se sećanje na ovako značajan događaj naročito obeležava. Ali zašto u antifašističkoj Srbiji kultura sećanja nije pouzdan orijentir?</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-e354bb2 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="e354bb2" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">Šta je nama danas 27. mart 1941e?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-7ac3b96 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="7ac3b96" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>U kojoj meri je, kako neki smatraju, iza puča stajala Velika Britanija? Vinston Čerčil je tada izjavio da je „rano jutros jugoslovenska nacija pronašla svoju dušu“. </p><p>Iz današnjeg ugla posmatrano, jesmo li zanemarili da je ta rečenica deo ratne propagande i moralne podrške? Kako smo došli do „ogrešenja“ o svim nijansama istine o tom događaju?</p><p>Iako se danas ne razmišlja na taj način, ali da su parolu „Bolje grob nego rob“ koja je isticana 27. marta 1941.e izgovorili u nekoj drugoj zemlji, u nekom drugom vremenu, kao što bi bilo, na primer, vreme vođe ustanka rimskih robova Spartaka, da li bi bilo moguće da bi ona bila oslobođena od politike, ideologija i manipulacije?</p><p>Ili je to samo nadahnuće popularnim piscima alternativnih istorija kao podžanra fantastike?</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-7a5b485 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="7a5b485" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Kako izbeći naknadna tumačenja tog važnog istorijskog datuma a da se ne pravdaju određene političke pojave u sadašnjosti. Da li je preteran utisak da nam se vraćaju tridesete? Jesmo li u stanju da sledimo razborite istorijske činjenice koje bi nas nečemu naučile? </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-32b74c2 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="32b74c2" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Sagovornici su bili:</p><ul><li>Mile Bjelajac, istoričar i politikolog</li><li>Ljubinka Škodrić, istoričarka</li><li>Darko Gavrilović, istoričar</li><li>Duško Radosavljević, politikolog</li></ul>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-1dcd9c2 elementor-widget elementor-widget-video" data-id="1dcd9c2" data-element_type="widget" data-settings="{&quot;youtube_url&quot;:&quot;https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=EpJ2zqbNiyU&quot;,&quot;video_type&quot;:&quot;youtube&quot;,&quot;controls&quot;:&quot;yes&quot;}" data-widget_type="video.default">
				<div class="elementor-widget-container">
							<div class="elementor-wrapper elementor-open-inline">
			<div class="elementor-video"></div>		</div>
						</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/rtv-dokument-bolje-grob-nego-rob/">RTV Dokument: &#8222;Bolje grob, nego rob&#8220;</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Online panel: Simboli, konflikti i identiteti</title>
		<link>https://chdr-ns.com/online-panel-simboli-konflikti-i-identiteti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Mar 2023 10:07:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sećanja]]></category>
		<category><![CDATA[Darko Gavrilović]]></category>
		<category><![CDATA[suočavanje sa prošlošću]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://chdr-ns.com/?p=6019</guid>

					<description><![CDATA[<p>Darko Gavrilović, predsednik UO Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje, nedavno je bio jedan od govornika na panelu pod nazivom "Simboli, konflikti i identiteti". Panel istražuje uloge i funkcije govora mržnje i spornih simbola u (post)konfliktnim društvima.</p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/online-panel-simboli-konflikti-i-identiteti/">Online panel: Simboli, konflikti i identiteti</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="6019" class="elementor elementor-6019" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-cc0c0b9 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="cc0c0b9" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-df56836" data-id="df56836" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-a964bd4 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="a964bd4" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Uloge i funkcije govora mržnje i spornih simbola u (post)konfliktnim društvima</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-384ed4c elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="384ed4c" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Panel &#8222;Uloge i funkcije govora mržnje i spornih simbola u (post)konfliktnim društvima&#8220; je pružio uvid u načine na koje se <b>sukob, sećanje i identitet </b>artikulišu i odigravaju u različitim kulturnim kontekstima. </p><p>Prezentacije panelista su se bavile različitim manifestacijama <b>govora mržnje</b> i <b>spornih simbola</b>, kao što su muralizacija, heroizacija, otpor i kontra inicijative. </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-46554d2 elementor-widget elementor-widget-image" data-id="46554d2" data-element_type="widget" data-widget_type="image.default">
				<div class="elementor-widget-container">
															<img fetchpriority="high" decoding="async" width="800" height="450" src="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/Panel-info_21.03.-1024x576.jpg" class="attachment-large size-large wp-image-6025" alt="" srcset="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/Panel-info_21.03.-1024x576.jpg 1024w, https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/Panel-info_21.03.-300x169.jpg 300w, https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/Panel-info_21.03.-768x432.jpg 768w, https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/Panel-info_21.03.-1536x864.jpg 1536w, https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/Panel-info_21.03..jpg 1920w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" />															</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-ca58993 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="ca58993" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Na panelu su govorila četiri govornika. Oni su iz različitih perspektiva obrađivali teme koje se tiču govora mržnje i spornih simbola u (post)konfliktnim društvima.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-54db14b elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="54db14b" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Moderator panela bila je  <strong>Katarina Damčević</strong> doktorant i mlađi naučni saradnik na <a href="https://conflict.haridusekraanil.ee/" target="_blank" rel="noopener">Odseku za semiotiku</a> Univerziteta u Tartuu. Katarina radi kao asistent u nastavi u Centru za akademsko pisanje i komunikaciju. Takođe je i fasilitator seminara i koordinator događaja na Univerzitetu u Tartuu. </p><p>Njeno doktorsko istraživanje fokusira se na semiotiku govora mržnje i kontroverznih simbola u postkonfliktnim društvima. </p><p>Katarinina istraživačka interesovanja vrte se oko tema kao što su: jezik i sukobi, društveni i politički tabui, politika pamćenja i studije budućnosti. Katarina je ranije bila naučni saradnik u Projektu Dangerous Speech. Trenutno je naučni saradnik u Fondu za humanitarno pravo u Beogradu, Srbija.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-67f7ee3 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="67f7ee3" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Keti Burger: Opasan govor i šta raditi povodom toga</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-e7c899d elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="e7c899d" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><b>Keti Burger</b> je direktorka istraživanja u projektu Dangerous Speech. Ona proučava odnos između govora i nasilja među grupama, kao i odgovore civilnog društva na opasan govor mržnje na internetu. Ona je istraživački saradnik Grupe za istraživanje ekonomskih i socijalnih prava Univerziteta Konektikat. Glavni je urednik časopisa za ljudska prava.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-18fe3c8 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="18fe3c8" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Darko Gavrilović: Sprečavanje genocida - Politika pomirenja u regionu bivše Jugoslavije</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-8d8662f elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="8d8662f" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic/" target="_blank" rel="noopener"><b>Darko Gavrilović</b></a> je predsednik Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada, Srbija. Redovni je profesor na Departmanu za geografiju Univerziteta u Novom Sadu. Pored brojnih knjiga, objavljuje članke o <a href="https://chdr-ns.com/srpsko-hrvatski-odnosi/" target="_blank" rel="noopener">hrvatsko-srpskim političkim odnosima</a>, političkoj veri i politici pomirenja u bivšoj Jugoslaviji. </p><p>Kourednik je knjige „Politički mitovi u bivšoj Jugoslaviji i državama naslednicama. A Shared Narrative” (Republic of Papers – IHJR, 2011).</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-9e96bd6 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="9e96bd6" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Majkl Kol: Zatišje pred oluju - kulturni otpor Ukrajine Rusiji pre februara 2022</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-0604633 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="0604633" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><b>Majkl Kol</b> je doktorant na Univerzitetu u Tartuu, Estonija. Istraživač  je u ranoj fazi u projektu Marie Curie Horizon 2020 „Umor“. </p><p>Njegova doktorska disertacija istražuje uticaj Rusije na krajnje desničarske populističke diskurse u Gruziji i Ukrajini. Majklova istraživačka interesovanja uključuju odnos između fudbala i krajnje desničarske politike i vizuelnih izraza nacionalizma i identiteta u popularnoj kulturi. Majkl je ranije bio šef doktorskih saradnika u Centru za analizu radikalne desnice (CARR). Za njih je pisao o odnosu fudbala i krajnje desničarske politike u Poljskoj i Gruziji.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-c566b25 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="c566b25" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Vjeran Pavlaković: Muralizacija rata - identitet, pamćenje i grafiti u postkonfliktnim društvima</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-907c2ce elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="907c2ce" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><b>Vjeran Pavlaković</b> je redovni profesor na Odsjeku za kulturologiju Univerziteta u Rijeci, Hrvatska. Doktorirao je istoriju 2005. na Univerzitetu u Vašingtonu. </p><p>Objavljuje članke o kulturi sećanja, tranzicionoj pravdi u bivšoj Jugoslaviji i jugoslovenskim dobrovoljcima u Španskom građanskom ratu. </p><p>Kourednik je knjige Framing the Nation and Collective Identiti in Croatia (Routledge, 2019). Kniga je ponovo izdata na hrvatskom jeziku 2022. Bio je vodeći istraživač na projektu Memoriscapes u sklopu Riječke Europske prijestolnice kulture 2020. godine i suosnivač Creske ljetne škole o tranzicionoj pravdi i politici sjećanja, kao i istraživač za Rijeku/Fiume in Fluk.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-64dca28 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="64dca28" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Panel je pružio značajan doprinos razumevanju složenih procesa koji se odvijaju u (post)konfliktnim društvima. Naglasio je važnost razvijanja inkluzivnih narativa i održivih rešenja.</p><p>Takođe je istakao da su sporni simboli i govori mržnje, iako često prisutni u ovakvim društvima, važni izrazi identiteta i kulturnog nasleđa određenih zajednica. Njihova dekonstrukcija treba da bude deo procesa pomirenja i izgradnje inkluzivnih društava.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/online-panel-simboli-konflikti-i-identiteti/">Online panel: Simboli, konflikti i identiteti</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Deklaracija o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije</title>
		<link>https://chdr-ns.com/deklaracija-o-saradnji-srba-iz-hrvatske-i-hrvata-iz-srbije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 07 Jan 2023 11:46:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[iz medija]]></category>
		<category><![CDATA[politika regionalne stabilnosti i pomirenja]]></category>
		<category><![CDATA[srpsko-hrvatski odnosi]]></category>
		<category><![CDATA[Golubić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://chdrnscom.local/?p=4141</guid>

					<description><![CDATA[<p>Izjava za medije povodom potpisivanja Deklaracije o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, u Zagrebu 6. januara 2023. godine, a koja je prvobitno parafirana krajem<br />
avgusta prošle godine (2022), na tradicionalnom međunarodnom skupu u Golubiću kod Obrovca, u Hrvatskoj koji je organizovao Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje.</p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/deklaracija-o-saradnji-srba-iz-hrvatske-i-hrvata-iz-srbije/">Deklaracija o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="4141" class="elementor elementor-4141" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-cafe897 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="cafe897" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-57221f4" data-id="57221f4" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-d752e69 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="d752e69" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Deklaracija o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-0815a37 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="0815a37" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Povodom potpisivanja <strong>Deklaracije o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije</strong>, u Zagrebu 6. januara 2023. godine, predsednik parlamentarne grupe prijateljstva sa Hrvatskom i jedan od organizatora tradicionalnih skupova o &#8222;<a href="https://chdr-ns.com/srpsko-hrvatski-odnosi/" target="_blank" rel="noopener">Srpsko-hrvatskim odnosima</a>&#8220; <strong>Janko Veselinović</strong>, izjavio je da ga raduje činjenica da je u Zagrebu potpisana Deklaracija o saradnji, koja je već bila parafirana krajem avgusta prošle godine, na <a href="https://chdr-ns.com/15-medunarodni-naucni-skup-golubic-2022/" target="_blank" rel="noopener">tradicionalnom međunarodnom skupu</a> &#8222;Srpsko-hrvatski odnosi&#8220; u Golubiću kod Obrovca, u Hrvatskoj.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-0f56da4 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="0f56da4" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Upravo, kao i u avgustu 2022. godine na skupu u Golubiću (obrovačkom), deklaraciju su potpisali: predsednik Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske <strong>Milorad Pupovac</strong> i predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini <strong>Tomislav Žigmanov</strong>, koji je i Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-3dc6012 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="3dc6012" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Izjava Janka Veselinovića povodom potpisivanja deklaracije o saradnji</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-37f5357 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="37f5357" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>“Raduje me što je inicijativa sa skupa u Golubiću dobila razumevanje političkog vrha u Srbiji i Hrvatskoj. <a style="font-family: var( --e-global-typography-text-font-family ), Sans-serif; font-size: var( --e-global-typography-text-font-size );" href="https://chdr-ns.com/parafirana-deklaracija-o-saradnji-srba-iz-hrvatske-i-hrvata-iz-srbije/" target="_blank" rel="noopener"><b>Golubićka deklaracija</b></a><span style="color: var( --e-global-color-text ); font-family: var( --e-global-typography-text-font-family ), Sans-serif; font-size: var( --e-global-typography-text-font-size ); font-weight: var( --e-global-typography-text-font-weight ); background-color: var( --e-global-color-ebbd70c );"> time je postala temelj mogućeg pomirenja dva naroda i dve države”, rekao je <strong>Janko Veselinović</strong>. </span></p><p><span style="color: var( --e-global-color-text ); font-family: var( --e-global-typography-text-font-family ), Sans-serif; font-size: var( --e-global-typography-text-font-size ); font-weight: var( --e-global-typography-text-font-weight ); background-color: var( --e-global-color-ebbd70c );">“Deklaracija je parafirana tokom tradicionalnog međunarodnog skupa posvećenog srpsko-hrvatskim odnosima. Taj skup se održava u Golubiću, koje je povratničko srpsko mesto u Dalmaciji. To selo bilo je teško devastirano tokom operacije “Oluja”, avgusta 1995. godine. </span></p><p><span style="color: var( --e-global-color-text ); font-family: var( --e-global-typography-text-font-family ), Sans-serif; font-size: var( --e-global-typography-text-font-size ); font-weight: var( --e-global-typography-text-font-weight ); background-color: var( --e-global-color-ebbd70c );">Skup poslednjih 15 godina tradicionalno organizuju: </span><a href="https://chdr-ns.com/" target="_blank" rel="noopener">Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje</a><span style="color: var( --e-global-color-text ); font-family: var( --e-global-typography-text-font-family ), Sans-serif; font-size: var( --e-global-typography-text-font-size ); font-weight: var( --e-global-typography-text-font-weight ); background-color: var( --e-global-color-ebbd70c );"> (CHDR) iz Novog Sada i <a href="https://associationforhistory.net/" target="_blank" rel="noopener">Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića</a> (obrovačkog).</span></p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-6d8e700 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="6d8e700" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Janko Veselinović je rekao da je značajnu ulogu u potpisivanju deklaracije imao, pored Milorada Pupovca, i srpski ministar Tomislav Žigmanov.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-01060a6 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="01060a6" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>“Neće mu biti lako jer ne znam pravu nameru ni srpske ni hrvatske vlade. Do sada nisu pokazale previše želje za normalizaciju odnosa. Ratne sukobe iz devedesetih koristile su i još uvek koriste kao političko pogonsko gorivo na štetu dva naroda”, rekao je Veselinović. “Ipak biću umereni optimista. Verovaću da će pratiti većinsko raspoloženje dva naroda, koji su u odnosima znatno iznad odnosa političkih predstavnika”, poručio je tom prilikom.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-8c84319 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="8c84319" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Izjava Darka Gavrilović povodom potpisivanja deklaracije o saradnji</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-d4f4cc8 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="d4f4cc8" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Predsednik UO CHDR-a,<a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic/" target="_blank" rel="noopener"> <b>Darko Gavrilović</b></a> rekao je agenciji Beta da bi voleo kada bi ovakve deklaracije “svaki dan iznova potpisivali svi političari, sve dok im ne uđe u pamet da se politika ima voditi samo u cilju postizanja mira i uzajamne saradnje. </p><p>Smisao ove Deklaracije je da ljubav i razumevanje moraju nadilaziti potrebe za svađama i zlom u politici, koje kulminiraju ratovima. Samo čuvanjem veze s drugima mi štitimo naša prava. Deklaracija je simbolička, rad u narodu je stvaran. Sada potpisnicima preostaje rad.” dodao je Gavrilović.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-824af4e elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="824af4e" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default"><a href="https://chdr-ns.com/pdf/Deklaracija-o-saradnji-Srba-iz-Hrvatske-i-Hrvata-iz-Srbije.pdf" target="_blank">Deklaraciju o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije možete pročitati ovde.</a></h2>				</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/deklaracija-o-saradnji-srba-iz-hrvatske-i-hrvata-iz-srbije/">Deklaracija o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Parafirana deklaracija o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije</title>
		<link>https://chdr-ns.com/parafirana-deklaracija-o-saradnji-srba-iz-hrvatske-i-hrvata-iz-srbije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 25 Aug 2022 14:44:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[iz medija]]></category>
		<category><![CDATA[politika regionalne stabilnosti i pomirenja]]></category>
		<category><![CDATA[srpsko-hrvatski odnosi]]></category>
		<category><![CDATA[Golubić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://chdr-ns.com/?p=5431</guid>

					<description><![CDATA[<p>Tokom 15. međunarodnog naučnog skupa "Srpsko-hrvatski odnosi" parafirana je Deklaracija o saradnji između Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije.</p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/parafirana-deklaracija-o-saradnji-srba-iz-hrvatske-i-hrvata-iz-srbije/">Parafirana deklaracija o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="5431" class="elementor elementor-5431" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-977e57d elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="977e57d" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-07b08b4" data-id="07b08b4" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-59fd0b6 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="59fd0b6" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Parafirana deklaracija o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-ffee9cc elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="ffee9cc" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><a href="https://chdr-ns.com/15-medunarodni-naucni-skup-golubic-2022/" target="_blank" rel="noopener">Tradicionalni 15. međunarodni naučni skup</a> o &#8222;<a href="https://chdr-ns.com/srpsko-hrvatski-odnosi/" target="_blank" rel="noopener">Srpsko-hrvatskim odnosima</a>&#8220; obeležio je i veoma značajn događaj. Na skupu je parafira Deklaracija o saradnji između Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije. </p><p>Deklaraciju su potpisali <strong>Tomislav Žigmanov</strong> predsednik <a href="http://www.dshv.rs/" target="_blank" rel="noopener">Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine</a> i <strong>Milorad Pupovac</strong>, predsednik <a href="https://sdss.hr/" target="_blank" rel="noopener">Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskoj.</a></p><p>Idejni tvorac golubićke deklaracije, je jedan od organizatora skupa &#8222;Srpsko-hrvatski odnosi u 20. veku&#8220; <b>Janko Veselinović</b>. Veselinović je pokrenuo inicijativu da takva deklaracija postoji. Zatim je sastavio je početni nacrt deklaracije i poslao potpisnicima na razmatranje.  </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-f8c42ce elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="f8c42ce" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									„Budući da su države opterećene lošim odnosima iz prošlosti, smatrali smo potrebnim da istaknemo našu potrebu za uzajamnom saradnjom i da upozorimo naše zemlje da nam je zajednički interes da se međusobno podržavamo i razvijamo.“, rekao je Milorad Pupovac. 								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-cd56034 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="cd56034" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Parafirana deklaracija o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije ishod je višegodišnje saradnje dve stranke manjinskih zajednica. Ona čini važan korak ka proširivanju institucionalne saradnje, ocenio je predsednik DSHV Tomislav Žigmanov. „Verujem da će ona imati posledice, ne samo kad su u pitanju pripadnici naše zajednice, nego i politike međudržavnih odnosa“, rekao je Žigmanov.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-756d449 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="756d449" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Sledeći korak je izrada konkretnog <b>programa saradnje</b> između institucija hrvatskog naroda u Srbiji i institucija srpskog naroda u Hrvatskoj. Taj program će se dotaći pitanja političkih odnosa, kao i novih oblika saradnje dveju strana.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-da9e2b3 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="da9e2b3" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									„Nema sumnje da okolnosti u Evropi i svetu nisu išle na ruku saradnji između Hrvatske i Srbije, ali isto tako nema sumnje da politike u Zagrebu i Beogradu nisu zaštitile prostor saradnje, bilo od unutarpolitičkih, bilo od globalnih uticaja“, dodao je Pupovac. 								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-b54ed8f elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="b54ed8f" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><a href="https://chdr-ns.com/pdf/Deklaracija-o-saradnji-Srba-iz-Hrvatske-i-Hrvata-iz-Srbije.pdf" target="_blank" rel="noopener">Deklaraciju o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije možete pročitati ovde.</a></p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-b58e70f elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="b58e70f" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-c676c95" data-id="c676c95" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-5a238ed elementor-widget elementor-widget-gallery" data-id="5a238ed" data-element_type="widget" data-settings="{&quot;columns&quot;:3,&quot;aspect_ratio&quot;:&quot;1:1&quot;,&quot;lazyload&quot;:&quot;yes&quot;,&quot;gallery_layout&quot;:&quot;grid&quot;,&quot;columns_tablet&quot;:2,&quot;columns_mobile&quot;:1,&quot;gap&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;gap_tablet&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;gap_mobile&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;link_to&quot;:&quot;file&quot;,&quot;overlay_background&quot;:&quot;yes&quot;,&quot;content_hover_animation&quot;:&quot;fade-in&quot;}" data-widget_type="gallery.default">
				<div class="elementor-widget-container">
							<div class="elementor-gallery__container">
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-51.jpeg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="5a238ed" data-elementor-lightbox-title="golubic 2022 (51)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6MjgyNiwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wMlwvZ29sdWJpYy0yMDIyLTUxLmpwZWciLCJzbGlkZXNob3ciOiI1YTIzOGVkIn0%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-51.jpeg" data-width="1536" data-height="2048" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-50.jpeg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="5a238ed" data-elementor-lightbox-title="golubic 2022 (50)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6MjgyNSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wMlwvZ29sdWJpYy0yMDIyLTUwLmpwZWciLCJzbGlkZXNob3ciOiI1YTIzOGVkIn0%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-50.jpeg" data-width="1536" data-height="2048" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-49.jpeg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="5a238ed" data-elementor-lightbox-title="golubic 2022 (49)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6MjgyNCwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wMlwvZ29sdWJpYy0yMDIyLTQ5LmpwZWciLCJzbGlkZXNob3ciOiI1YTIzOGVkIn0%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-49.jpeg" data-width="1536" data-height="2048" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-46.jpeg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="5a238ed" data-elementor-lightbox-title="golubic 2022 (46)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6MjgyMSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wMlwvZ29sdWJpYy0yMDIyLTQ2LmpwZWciLCJzbGlkZXNob3ciOiI1YTIzOGVkIn0%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-46.jpeg" data-width="1536" data-height="2048" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-52.jpeg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="5a238ed" data-elementor-lightbox-title="golubic 2022 (52)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6Mjc4NywidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wMlwvZ29sdWJpYy0yMDIyLTUyLmpwZWciLCJzbGlkZXNob3ciOiI1YTIzOGVkIn0%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-52.jpeg" data-width="2048" data-height="1536" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-47.jpeg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="5a238ed" data-elementor-lightbox-title="golubic 2022 (47)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6MjgyMiwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wMlwvZ29sdWJpYy0yMDIyLTQ3LmpwZWciLCJzbGlkZXNob3ciOiI1YTIzOGVkIn0%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/golubic-2022-47.jpeg" data-width="1536" data-height="2048" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
					</div>
					</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/parafirana-deklaracija-o-saradnji-srba-iz-hrvatske-i-hrvata-iz-srbije/">Parafirana deklaracija o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Heroji i politički mitovi u Evropi suočenoj sa ratom i pandemijom</title>
		<link>https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic-o-mitovima-i-herojima-u-kontekstu-evrope-suocene-sa-pandemijom-i-ratom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 03 Aug 2022 15:16:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[iz medija]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sećanja]]></category>
		<category><![CDATA[Darko Gavrilović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://chdr-ns.com/?p=5450</guid>

					<description><![CDATA[<p>Intervju predsednika Upravnog odbora CHDR-a Darka Gavrilovića u avgustu 2022. godine za "Semiotics of Conflict" povodom aktuelne političke situacije u Evropi i regionu. </p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic-o-mitovima-i-herojima-u-kontekstu-evrope-suocene-sa-pandemijom-i-ratom/">Heroji i politički mitovi u Evropi suočenoj sa ratom i pandemijom</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="5450" class="elementor elementor-5450" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-10c0f0e elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="10c0f0e" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-9ca06f4" data-id="9ca06f4" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-21e589d elementor-author-box--layout-image-left elementor-widget elementor-widget-author-box" data-id="21e589d" data-element_type="widget" data-widget_type="author-box.default">
				<div class="elementor-widget-container">
							<div class="elementor-author-box">
							<a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic/" class="elementor-author-box__avatar">
					<img decoding="async" src="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/darko-gavrilovic-bio.jpg" alt="Picture of Darko Gavrilović" loading="lazy">
				</a>
			
			<div class="elementor-author-box__text">
									<a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic/">
						<h3 class="elementor-author-box__name">
							Darko Gavrilović						</h3>
					</a>
				
									<div class="elementor-author-box__bio">
						<p>Predsednik upravnog odbora CHDR</p>
					</div>
				
							</div>
		</div>
						</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-35e8b63 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="35e8b63" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-ac645cf" data-id="ac645cf" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-5b3868c elementor-widget-divider--view-line elementor-widget elementor-widget-divider" data-id="5b3868c" data-element_type="widget" data-widget_type="divider.default">
				<div class="elementor-widget-container">
							<div class="elementor-divider">
			<span class="elementor-divider-separator">
						</span>
		</div>
						</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-bb5ebcb elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="bb5ebcb" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Darko Gavrilović o mitovima i herojima u kontekstu Evrope suočene sa pandemijom i ratom</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-53678b8 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="53678b8" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Katarina Damčević iz <a href="https://conflict.haridusekraanil.ee/" target="_blank" rel="noopener">Semiotics of Conflict</a> sa Tartu Univerziteta u Estoniji intervjuisala je predsednika Upravnog odbora CHDR-a Darka Gavrilovića. Intervju je dat u avgustu 2022. godine. Tema je aktuelna politička situacija u Evropi i regionu.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-38116cf elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="38116cf" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Petnaesti međunarodni skup "Srpsko-hrvatski odnosi u 20. veku" održaće se od 24. do 29.08.2022. Ove godine govoriće se o herojima i političkim mitovima u kulturi sećanja. Šta je podstaklo fokus upravo na tu temu?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-f4bc733 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="f4bc733" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Fokus na ovoj temi je zbog duge istorije političkih elita koje su spremne žrtvovati mase za uspeh svojih ciljeva. Istovremeno svesne samožrtve pojedinaca za ideale i masovne pogibije i stradanja koji su snažni činioci u stvaranju uslova za nastanak <a href="https://chdr-ns.com/15-medunarodni-naucni-skup-golubic-2022/" target="_blank" rel="noopener"><b>heroja ratova i političkih mitova.</b></a></p><p>Mada smo u 21. veku i mnogi su bili na pragu mišljenja kako u Evropi heroji mladih postaju selebritiji: muzičari, glumci, sportisti, to ipak nije tako. Prvo su Jugoslovenski ratovi a sada i Ukrajinski rat pokazali suprotno.</p><p>Posebno u ratnim vremenima, političke elite potenciraju sebi odgovarajuće nacionalne heroje kao idealne moralne vodiče u stvaranju kolektivnog identiteta i osećaja kontinuiteta sa veličanstvenom prošlošću koja se prenosi kroz <b>kulturu sećanja</b>. </p><p><b>Politički mitovi</b> su pogonsko gorivo svih ideologija kada je reč o mobilizaciji masa. Pomoću njih mnoge politički nejasne ili nedovoljno motivišuće poruke pretvaraju u ideološki odgovarajuće ciljeve zbog kojih se vredi žrtvovati. Ratni vihori koje započinju političke elite, a u njima stradaju obični ljudi, idealno su tlo za nastanak heroja i bujanje političkih mitova. </p><p>Čak i posle ratova, ako pomenute elite osete potrebu za tim, heroji i mitovi nastavljaju svoj život i to kroz <b>procese heroizacije.</b> To je: poistovećivanje, imitiranje, poređenje i ugledanje na heroje.  Istovremeno i glorifikovanje u cilju kreiranja poželjnog identiteta pripadnika jedne ideološke ili nacionalne zajednice. </p><p>Ako heroizacija uspe, onda heroji postaju markeri duša sledbenika, željeni predio identiteta. Oni u sebi nose sve bitne vrednosti herojskog čina. To su neustrašivost, predanost, odgovornost i hrabrost. <span style="color: var( --e-global-color-text ); font-family: var( --e-global-typography-text-font-family ), Sans-serif; font-size: var( --e-global-typography-text-font-size ); font-weight: var( --e-global-typography-text-font-weight ); background-color: var( --e-global-color-ebbd70c );">U isto vrijeme, oni mogu postati opasni, jer se njima manipuliše u političke svrhe i najčešće produbljuju postojeće mržnje. </span></p><p><span style="color: var( --e-global-color-text ); font-family: var( --e-global-typography-text-font-family ), Sans-serif; font-size: var( --e-global-typography-text-font-size ); font-weight: var( --e-global-typography-text-font-weight ); background-color: var( --e-global-color-ebbd70c );">S druge strane, ako istoričari prihvate heroizaciju pojedinih istorijskih ličnosti, onda u isto vreme odustaju od kritičnosti. Tu je istoriji kao nauci kraj. Zato jer se heroizovani pojedinci naučno ne proveravaju, u isto vreme se idealizuju. Slika o njima postaje „zaleđena“ i nije podložna proveri. Svaki pokušaj provere naziva se izdajom. </span></p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-5a3d56c elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="5a3d56c" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Koji je značaj mitova i heroja danas, naručito kad uzmemo u obzir kontekst pandemije i rata u Ukrajini?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-4959f01 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="4959f01" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Sa intenziviranjem sukoba i<b> </b>ratova<b>,</b> ali i masovnih epidemija, istorija nas uči da se društva ne odriču <b>heroizacije</b>, <b>političkih mitova</b> i <b>teorije zavera.</b> </p><p>U takvim vremenima, sukobljene strane vide podelu sveta na one koji su na strani dobra (sebe i one koji ih podržavaju) i na one koji su na strani zla (protivnike i one koji njih podržavaju). Tada se lakše nego ikad okrivljuju pojedinci i druge skupine, svako ko drugačije misli. Njihova objašnjenja nisu istinita. Međutim, često se nude naizgled logična objašnjenja teško razumljivih događaja. Budući da daju lažni osjećaj kontrole i pravednog delovanja, postaju prijemčivija za one koji nemaju adekvatne informacije. </p><p>Kada je riječ o Covidu, nastao je čitav niz teorija zavere koje su se prvenstveno rađale zbog sumnje. I danas se propituje ko ima koristi od događaja ili situacije. Tako se identifikuju urotnici. Svaki „dokaz” potom se na silu uklapa u teoriju. Teško ih je opovrgnuti jer se svako ko to pokuša smatra učesnikom zavere. </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-4fb40ee elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="4fb40ee" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Krize neizostavno rezultiraju intenzivnijom cirkulacijom ne samo terorija zavera, već i mitova. Bi li mogao izdvojiti neke mitove koji su postali aktuelni(ji) u Hrvatskoj i Srbiji tokom Covid-19 pandemije?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-cbf980a elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="cbf980a" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>To su mitovi i teorije zavere toliko svojstveni i drugim zemljama. Teoretičari su preuzimali ideje jedni od drugih. Gradili su ih na postojećoj pretpostavci o sukobu dobra i zla u svetu. Oni koji su verski fanatici tkali su od njih Posljednja vremena iz Otkrovenja. </p><p>Ipak, većina toga bila je vezana za mitove i zavereničke ideje o fabrikovanju brojki o umrlima radi “kontrole stanovništva”. Kako je “razmeštanje 5G radijskih antena povezano s pandemijom.”, Kako je Covid “biološko oružje koje su stvorili SAD ili Kinezi”. Da je to “tajna zavera farmaceutske industrije kako bi se stvorila veća zavisnost i profit”. Ili da je to “zavera duboke države”, skupine ljudi koja ustvari upravlja nekom državom pa i svetom, protiv “opšte volje ljudi&#8217;”. </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-f993186 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="f993186" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Rat u Ukrajini evocira sećanja na ratove 90-ih i raspad Jugoslavije. Mobilizacija sećanja, između ostaloga, može poslužiti u svrhu promovisanja različitih političkih agendi, kao i podsticanja zajedništva ali i postojećih antagonizama. Koje su neke tvoje opservacija vezane za navedeno u kontekstu Srbije i/ili Hrvatske?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-f1559ac elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="f1559ac" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>U svim ratovima postoji potreba za stvaranjem <b>heroja.</b> Budući kako se za svoje heroje nastoji steći što više mesto u istoriji, oni se ne uzdižu uvek sami od sebe. Oni se porede sa uzorima iz vlastite istorije ili se traže univerzalni obrasci. </p><p>Na primer, na Starom kontinentu, pogibija i svesna samožrtva 300 spartijata (punopravnih građana Sparte) na <b>Termopilima</b> u obrambenom ratu protiv mnogostruko brojnijeg neprijatelja iz 480 p.n.e. predstavlja možda najidealniji obrazac za <b>heroizaciju pojedinaca</b>.</p><p><b>Sparta</b> se nalazila na samom začetku evropskog identiteta tkajući u njega svoju hrabrost, samožrtvu, borbenost i spremnost dati život za ideale koje je smatrala bitnima, a koji se vezuju za državu, slobodu i narod. </p><p>U <b>kulturi sećanja</b> moderne Europe heroizacija pripadnika svoje zajednice, njihovo ugledanje i poređenje sa spartijatima iz Termopila, bilo je česta tema. Svi evropski narodi porede svoje vojnike sa 300 spartijata. Poljaci su u svojoj istoriji imenovali čak šest svojih Termopila. Srbi, Hrvati i Ukrajinci takođe imaju svoje Termopile. U prošlosti Srba to su bili, na primer, boj kod Čokešine iz Prvog srpskog ustanka, kod Hrvata to je bila obrana Sigeta, a u ne tako davnoj prošlosti, Srbi svoje Termopile su vidili u bitci na Košarama iz 1999.godine, a Hrvati u odbrani Vukovara. </p><p>Ukrajinci se već mesecima bore protiv ruske invazije. I oni su u nekoliko navrata imenovali svoje Termopile. Tako je obrana Mariupolja bila nazivana, kako u nekim ukrajinskim tako i u zapadnim medijima, ali i od strane političara, Termopilima. Za mnoge Evropljane, spartijati, njihovi zakoni i pogibija na Termopilima, kao uzvišeni simbol samožrtve za državu i narod, postali su herojski uzori, koje su mnogi podizali na visoki herojski panteon primera u kojeg se treba ugledati prilikom preobražaja ili aktiviranja građanskih vrednosti u građansku akciju. </p><p>Prisustvo spartijata u istoriji Evrope pružalo je mogućnost u procesu stvaranja moralne baze za opstanak gotovo svake zajednice u vremenu izazova ili posrnuća. Tako spartijati i njihova država i danas služe kao modeli za kolektivnu i pojedinačnu identifikaciju i imitaciju. </p><p>Zahvaljujući tome što narativi o junacima predstavljaju važno obrazovno sredstvo za njegovanje željenih poruka u okviru jedne zajednice, ali i za jačanje njene solidarnosti i motivaciju, Sparta je kroz modernu istoriji korišćena najčešće kada je trebalo posegnuti za ratovima i revolucijama. Ona je poslužila za glorifikaciju junačke borbe i herojske smrti. Na taj način, njena upotreba u procesu heroizacije je pomogla da se učvrste i kalcifikuju narativi koji ne omogućavaju kritičko sagledavanje značaja pojedinca ili nekog događaja u prošlosti, već ga postavljaju na pijedestal heroja čija uloga se ne preispituje.</p><p>Imamo i druge sličnosti između Rata u Ukrajni i Jugoslavenskih ratova. Od devedesetih &#8222;povratak nacija predsocijalističkoj prošlosti&#8220;, stvaranje novih etnički homogenih nacionalnih država, koje dugo vremena nisu imale sluha za nacionalne manjine, potom početak ratova i zahtevi za veoma visokom cenom plaćenom krvlju, izbeglištvo i razoreni domovi, a sa druge strane, lopovska tranzicija novih država koja je uzela danak u osiromašenju građana, visokoj nezaposlenosti i jeftinoj radnoj snazi pokazuju sličnosti pomenutih prostora. Ne smemo zaboraviti etničke podele zatrovane šovinizmom koje su dovele do jačanja političkih stranaka nespremnih za mirno rešenje sukoba, potom osnivanje paravojnih snaga te stvaranje samoproglašenih autonomnih političkih jedinica i republika. Oba rata su dovela do proterivanja, etničkih čišćenja i masovnog egzodusa stanovništva. </p><p>Svet je i dalje nedovoljno odlučan i okrenut vlastitim interesima kada je reč o tome u kolikoj meri će podržati Ukrajnu, donekle slično kao i za vreme Jugoslovenskih ratova, a u nekim primerima i na čiju će stranu stati. </p><p>U međuvremenu, nedostatak volje obe strane u sukobu da reše svoje sporove političkim dijalogom još je jedna zajednička značajka Ukrajinskog rata i Jugoslavenskih ratova. Ona nije nastala za vreme rata. Već pre. Ona je dobrim delom dovela do rata. Sada, u jeku ratnih zločina u Ukrajni i dok se ratni vihor širi, još teže je govoriti o mirovnim pregovorima, a kamo li o početku <b>procesa pomirenja i politike regionalne stabilnosti</b>. Mržnja je isuviše intenzivna. Ruska invazija Ukrajne odnosi desetine hiljada života, a propagande jačaju patriotizam i borbeni duh satanizujući drugu stranu. </p><p>Kada se jednom rat završi, trebaće mnogo vremena da rane zarastu. A političari koji će imati koristi od produbljivanja rana, ako uzmognu, to neće dozvoliti. Sve to podseća na ratove u nekadašnjoj Jugoslaviji, ali i na mržnju koju ekstremisti u našem regionu i danas neprestano potenciraju.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-5406991 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="5406991" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Premda krize neretko donose nesigurnost i nestabilnost, takođe mogu biti generator pozitivnih promena te novih uvida i perspektiva. Kako gledaš na krize i njihov edukacijski potencijal?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-baf3d2f elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="baf3d2f" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Pozitivni primeri dolaze iz tuđih, ali i vlastitih iskustava koja idu u prilog uspostavi <strong>održivog mira.</strong></p><p>Retorika krivice uz priznanje i traženje oproštaja prevedeni su, putem pravnog medijuma restitucije, u nove mogućnosti pomirenja, lične rehabilitacije i obeštećenja stradalog u inovativnu mogućnost uspostavljanja stabilnog i održivog mira u međunarodnim odnosima. </p><p>Tako je stavljen akcenat na pomirenje i otvaranje mogućnosti za razvoj demokratije, a ne na zlopamćenje i širenje spektra ekstremističkih ideologija i povećanje broja njihovih sledbenika. </p><p>Na političkom nivou to znači da, čim se stvore uslovi, treba graditi uticaj na kreiranje politike mira i sprovođenja politike regionalne stabilnosti i pomirenja po principu izgradnje snažne političke strukture. Ona počiva na najvišoj razini u Ujedinjenim nacijama. Ali da bi se njena primena olakšala na „terenu“ neophodna je saradnja regionalnih i lokalnih vlasti. </p><p>Na ličnom nivou, treba dati priliku za mir svima onima koji ga žele. Priliku za oprost svim žrtvama koje se njime mogu izvući iz smrtonosnog zagrljaja mržnje koji stiska počinilac zločina. Zločincima priliku da sagledaju svoje grehe, da se pokaju, odsluže kaznu i aktivno se uključe u proces uspostave mirnog suživota. </p><p>Ne sme se zaboraviti ni ranjivost manjinskih zajednica u državama većinskih naroda. Njihovo povezivanje i saradnja na unutardržavnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini takođe ima značajnu ulogu u uspostavi sastava kolektivne bezbednosti i mira. </p><p>Osim navedenih činilaca koji utiču na uspostavljanje stabilnih odnosa i <b>održivog mira</b> potrebno je proći i kroz proces duhovnog i intelektualnog izlečenja. On zahteva čitav niz akcija koje vode ka oporavku pojedinca, ali i čitave zajednice.</p><p>Jedan od procesa koje treba preduzeti je uspostavljanje <b>mirovnog odgoja.</b>  On promoviše znanje, veštine i stavove koji će ljudima pomoći da stvore socijalne uslove koji pogoduju miru. U slučaju već postojećeg sukoba koji mogu pridoneti rešenju mirnim putem. </p><p>Mirotvorstvo koje u sebi sadrži solidarnost i uzajamnost pokazuje se kroz vrednosti poput poštovanja ljudskih prava, slobode i poverenja. Kako bi smo postigli ove ideale, mirovni programi širom sveta bave se širokim rasponom tema koje uključuju: nenasilje, tehnike rešavanja sukoba, demokratiju, razoružanje, ravnopravnost polova, ljudska prava, odgovornost prema prirodi, istoriju, komunikacijske veštine, suživot i međunarodno razumevanje i toleranciju različitosti.</p><p>Pri tome ne smemo zaboraviti ni važnost odgoja jedinke u zdravu i celovitu osobu. Taj proces nije nešto što treba i može biti pokriveno samo mirovnim odgojem u školama ili na fakultetima. Ono treba obuhvatiti kako porodicu tako i verske i(ili) druge ustanove koje su važne u podizanju zdrave i celovite osobe. </p><p>Uvek treba imati na umu da kao što priroda nije stvorena da bi se uništavala, zauzdavale ili prekopavanjem urušavale njene lepote tako ni čovek nije stvoren da bi živeo bez ljubavi. Ostaviti ga bez ljubavi znači ograničiti ga. Zauzdati, suspregnuti ili pak uništiti sve ono zbog čega je stvoren podrazumeva postupke koji su u suprotnosti sa izgradnjom održivog mira. A ti nečovekoljubivi postupci su mogući kroz ratove, progone i mržnju. </p><p>Ako takvo stanje potraje, čovek može zaboraviti zašto je stvoren. U suprotnom, osiguravanjem održivog mira, omogućićemo oslobađanje razvojnih potencijala svakog pojedinca čime će i zajednice dobiti neuporedivo veće podsticaje u svom razvoju.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-472bcc5 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="472bcc5" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><a href="https://conflict.haridusekraanil.ee/darko-gavrilovic-new/" target="_blank" rel="noopener">Ovde možete pročitati kompletan intervju na engleskom jeziku.</a></p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic-o-mitovima-i-herojima-u-kontekstu-evrope-suocene-sa-pandemijom-i-ratom/">Heroji i politički mitovi u Evropi suočenoj sa ratom i pandemijom</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Darko Gavrilović: &#8222;Greh olakog optuživanja drugih&#8220;</title>
		<link>https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic-greh-olakog-optuzivanja-drugih/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 03 Sep 2021 14:14:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[iz medija]]></category>
		<category><![CDATA[politika regionalne stabilnosti i pomirenja]]></category>
		<category><![CDATA[srpsko-hrvatski odnosi]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://chdrnscom.local/?p=4209</guid>

					<description><![CDATA[<p>Intervju Prof. dr. sc. Darka Gavrilovića za Hrvatsku riječ. Intervju je vodila novinarka Jasminka Dulić, a objavljen je 03. 09. 2021. godine. </p>
<p>Intervju prenosimo u celosti.</p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic-greh-olakog-optuzivanja-drugih/">Darko Gavrilović: &#8222;Greh olakog optuživanja drugih&#8220;</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="4209" class="elementor elementor-4209" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-85d1cde elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="85d1cde" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-c3bcfd4" data-id="c3bcfd4" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-1a45bc3 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="1a45bc3" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">„Greh olakog optuživanja drugih“</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-529a44f elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="529a44f" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">Svaki put kada se ukaže mogućnost da stojimo uspravno, kako je to rekao Chesterton, ili da ostanemo uspravno – pod pravim kutom – treba prihvatiti šansu. Ona se ne traži u svađama s onima koji mrze, jer oni će vas odvući u mrak svojih promišljanja koja promiču mržnju. U tom mraku oni se osjećaju bolje i okretniji su, pa će vaše argumente potući na osnovu iskustva u zlu. Već se borba prihvaća u činjenju onoga što promiče dobro, plemenitost, razumijevanje. Tu ste na »svom terenu«</span>				</div>
				</div>
				<section class="elementor-section elementor-inner-section elementor-element elementor-element-ff42f27 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="ff42f27" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-50 elementor-inner-column elementor-element elementor-element-ca96281" data-id="ca96281" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-d3c6d17 elementor-widget elementor-widget-image" data-id="d3c6d17" data-element_type="widget" data-widget_type="image.default">
				<div class="elementor-widget-container">
															<img decoding="async" width="1124" height="1192" src="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/darako-gavrilovic-e1677622781417.jpg" class="attachment-full size-full wp-image-3396" alt="" srcset="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/darako-gavrilovic-e1677622781417.jpg 1124w, https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/darako-gavrilovic-e1677622781417-283x300.jpg 283w, https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/darako-gavrilovic-e1677622781417-966x1024.jpg 966w, https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/02/darako-gavrilovic-e1677622781417-768x814.jpg 768w" sizes="(max-width: 1124px) 100vw, 1124px" />															</div>
				</div>
					</div>
		</div>
				<div class="elementor-column elementor-col-50 elementor-inner-column elementor-element elementor-element-42c95d7" data-id="42c95d7" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-d355998 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="d355998" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Centar za demokraciju, historiju i pomirenje (<a href="https://chdr-ns.com/" target="_blank" rel="noopener">CHDR</a>), nevladina organizacija iz Novog Sada, kojemu je direktor prof. dr. sc. Darko Gavrilović, i<br />Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića, kojemu je osnivač prof. dr. sc. Janko Veselinović četrnaestu godinu zaredom organiziraju znanstveno-političke skupove o <a href="https://chdr-ns.com/srpsko-hrvatski-odnosi/" target="_blank" rel="noopener">odnosima između Hrvatske i Srbije</a> i položaju<br />srpske i hrvatske nacionalne manjine u dvije države. U malom selu Golubiću, u podnožju Velebita, kod mjesta Obrovac u Zadarskoj županiji, održan je ponovno skup ove godine na teme »<a href="https://chdr-ns.com/14-medunarodni-naucni-skup-golubic-2021/" target="_blank" rel="noopener">Srpsko-hrvatskih odnosa, pitanja nacionalnih manjina, političkih mitova, dominantnih narativa i kultura sećanja</a>«.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<div class="elementor-element elementor-element-d1ff3a0 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="d1ff3a0" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Ove godine ste na skupu u Golubiću iznijeli svoja razmišljanja o grijehu i posljedicama grijeha govoreći na zadanu temu srpsko-hrvatskih odnosa, pitanja nacionalnih manjina, političkih mitova, dominantnih narativa i kultura sjećanja. Zašto ste izabrali baš ovaj aspekt sagledavanja teme?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-329f8b7 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="329f8b7" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Na skupu sam ove godine iznio moja promišljanja o grijehu koji činimo kada olako optužujemo druge radilo se tu o osobnim optužbama ili o kolektivnim napadima i krivicama. Naime, Gilbert Keith Chesterton, engleski pisac, filozof i teolog rekao je da postoji mnogo kutova pod kojima čovjek može pasti, ali samo pod jednim on stoji uspravno. Ako ne shvatimo grijeh, neprestano ćemo isprobavati kutove. A pitanje je sada, što je to sve grijeh? Za kršćane on je zacijelo zlo prema Bogu, čovjeku i prirodi. Međutim, ako šire promatramo pojam grijeha naći ćemo, primjerice, u starom grčkom rječniku kako je grijeh i više od same zamisli o prijestupu i prekršaju. On označava i nedostignuti cilj, promašaj, osobnu manu koja vodi ka propasti.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-6e9d441 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="6e9d441" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Kako vidite u sklopu ovih promišljanja kakvo je djelovanje grijeha na hrvatsko-srpske odnose?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-1745159 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="1745159" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Ako promatramo danas hrvatsko-srpske odnose, onda bih mogao ocijeniti kako se najšire djelovanje grijeha ogleda u niskim životnim i političkim idealima, u političkoj manipulaciji masama, u izmrcvarenom i porobljenom duhu koji proizlazi iz toga. </p><p>Na žalost, poveći dio regionalnih političara i intelektualaca i dalje nam nude podjele na »nas« i »njih« tvrdeći kako je to suštinska podjela i od nje ovisi opstanak i jedinke i roda. U tim tribalističkim podjelama ispaštaju pojedinci, kako oni koji su zavedeni mržnjom tako i oni koji nisu. Dalje gledajući, u takvoj atmosferi ispašta slobodna misao, sloboda kretanja i konačno, ispaštaju nacionalne manjine. </p><p>Budući da se na našim skupovima bavimo hrvatskom zajednicom u Srbiji i srpskom zajednicom u Hrvatskoj, onda mogu sa žaljenjem reći da su one najranjivije grupe, jer predstavljaju, u atmosferi mržnje, idealnu metu za gađanje političkim frustracijama ili jednostavno uobičajene višedesetljetne mete koje služe za skretanje pažnje sa stvarnih problema. </p><p>Najlakše je stigmatizirati cijelu nacionalnu zajednicu. Pojedinci su tada dehumanizirani, a u optužnicu ulaze i djeca pa čak i bebe. Svi su krivi! Takva zavođenja duha koja nam dolaze iz svijeta politike pružaju mogućnosti da u zamjenu za posluh odrješuju svoje sljedbenike od »svih grijeha«. Krivica se pronalazi na drugoj strani. </p><p>Ako prihvatimo takav način razmišljanja i nastupamo tako, ostat ćemo u vlasti najšireg pojma grijeha – u promašenosti osobnog života i kobnog utjecaja na tuđe živote. Kada se čovjek nađe pod takvim žrvnjem gubi dostojanstvo, kreativnost, misaonost i ljubav. Tada čini prijestup prema sebi i čovječanstvu, a pristupa ljudskoj tami kojoj postaje poslušan zbog osobne koristi ili straha. </p><p>Na primjeru srpsko-hrvatskih odnosa, suprotno rečenom, treba prihvatiti borbu protiv jedne od najraširenijih i najtežih boli – boli odbačenosti drugoga samo zbog podrijetla, boli koju ljudsko biće može gotovo svuda u svijetu osjetiti pa i ovdje. </p><p>Zbog toga, svaki put kada se ukaže mogućnost da stojimo uspravno, kako je to rekao Chesterton, ili da ostanemo uspravno – pod pravim kutom – treba prihvatiti šansu. Ona se ne traži u svađama s onima koji mrze, jer oni će vas odvući u mrak svojih promišljanja koja promiču mržnju. U tom mraku oni se osjećaju bolje i okretniji su, pa će vaše argumente potući na osnovu iskustva u zlu. Već se borba prihvaća u činjenju onoga što promiče dobro, plemenitost, razumijevanje. Tu ste na »svom terenu«  </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-4f0f72d elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="4f0f72d" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Čini mi se, na temelju Vaših promišljanja, kako smatrate da je glavna krivnja na političkoj eliti? Međutim, ostaje pitanje zašto ljudi pristaju biti manipulirani? Čini se da poneki i s oduševljenjem prihvaćaju takve manipulatore? Je li politika postala lažna religija ili pokušaj zamjene za religiju?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-1fbc512 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="1fbc512" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Upitno je gdje je glavna krivica. Krivi su mnogi pojedinci koji pripadaju političkim elitama. Zatim krivice ima i kod intelektualaca, medija, svećenika, do osobnih krivica onih koje šira javnost ne poznaje. </p><p>Treba imati na umu da su ideologije tu već dulje od stotinu godina. One su »na tržištu« i »nude se«. Na pojedincima je da prihvate ili odbiju. Na čovjekovoj savjesti je da se odluči na koju će stranu i s kim će. </p><p>Savjest je čovjekova svetinja. Kroz čitavu povijest ljudi su ratovali i davali svoje živote zbog savjesti. Savjest jasno kaže da treba činiti dobro a ne zlo. Međutim, tu se savjesti razilaze. </p><p>Jasnoća savjesti je pomračena kada se čovjek umjesto za mir, ljubav i dobro, opredijeli za zlo. Opredijeliti se za ideologiju koja promiče smrt, veliča ubojice je grijeh, promašenost.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-135863a elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="135863a" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Grijeh i suočavanje s je individualan, zar ne?I traži se oprost za svoje a ne tuđe grijehe? Kako to da se u Srbiji isključivo govori o grijesima (svih) drugih, dok se vlastiti grijesi niti ne spominju? Kakvu razliku vidite između grijeha, krivice, odgovornosti – individualne, kolektivne?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-4e55f65 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="4e55f65" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Teško je pronaći političare koji su spremni govoriti o svojim greškama i promašajima, iskopati one koji su spremni posuti se pepelom je gotovo nemoguće. Međutim, ako im analize javnog mnijenja pokažu da je to isplativo, mislim da su spremni tražiti javne oproste. </p><p>Inače, ne volim pojam kolektivne krivice. Nisam ja kriv što pripadam nekom narodu pa taman i taj narod počinio najteže grijehe u prošlosti. </p><p>Međutim, kada javne ličnosti poput Willyja Brandta u ime svoga naroda traže oprost za počinjena zlodjela iz Drugog svjetskog rata, onda je tako nešto ljekovito. Tada se otvara proces mogućnosti prihvaćanja oproštenja i tek tada nastupa slobodan prostor za procese pomirenja.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-e44953d elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="e44953d" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Prošle godine ste rekli kako »mitomanske predstave iz prošlosti i mesijanska obećanja iz sadašnjosti treba zamijeniti racionalnim pristupom problemima«. Ostaje ipak pitanje tko to treba, može li i kako to treba uraditi? U vezi s time je i pitanje kako se uopće dogodilo da su mitomanske predstave zavladale tumačenjem prošlosti, a mesijanska obećanja zavladala umjesto racionalnih politika?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-2e7e948 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="2e7e948" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>I dalje mislim da je tako. </p><p>Međutim, prvo treba imati na umu da su politički mitovi, dominantni narativi i kulture sjećanja dio političkog arsenala ideologija. </p><p>Zatim, da su ideologije tu i neće nestati. One nude svoj arsenal, a ljudi prihvaćaju ili odbijaju. </p><p>Potom, da bez obzira na prisustvo ideologija, politički predstavnici država bi se trebali izdići i povesti politiku koja se vodi za racionalnim pristupom problemima, suživotom i suradnjom gdje god se vidi međusobna korist i napredak. </p><p>Zatim da bi susjedne države trebale imati timove koji će raditi skupa na rješavanju traumatičnih pitanja iz prošlosti koja pogađaju sadašnjost i da svojim rezultatima ne mašu kao zastavama već da ih koriste kao pomoć i savjetodavne mjere vodećim političkim akterima. </p><p>Potom da se kroz sustav edukacije promoviraju općenite ljudske vrijednosti, a ne mržnja. </p><p>I konačno, da se mediji ne hrane vijestima koje promoviraju nasilje i mržnju već da se ističu pozitivni pomaci.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-c475905 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="c475905" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► U vezi s time je i pitanje zašto su tako rijetka reagiranja intelektualne elite, medijskih poslenika pa i političara iz oporbe na laži koje objavljuju tabloidi o povijesti kao i laži kojima potpiruju mržnju prema drugim narodima, najčešće Hrvatima, Albancima, Bošnjacima? Stječe se dojam da reagiraju samo kada su oni osobno pogođeni, to jest na meti?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-34eaae6 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="34eaae6" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Političari obično reagiraju kada osjete da su neki od njihovih postulata povrijeđeni. </p><p>Odgovor na Vaše pitanje je, koje to stranke u Srbiji i kojim to ideologijama pripadajuće imaju u svojim programima zaštitu prava manjina? Oni koji to imaju, smatram da su neodgovorni ako ne reagiraju na napade cijelih nacionalnih zajednica. Takvi su, vrlo vjerojatno, stavili u svoje programe pitanje manjina samo zato ne bi li se prikazali pripadajućim modernim europskim vrijednostima. </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-cbb787d elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="cbb787d" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Ovo je četrnaesti skup u Golubiću na temu srpsko-hrvatskih odnosa. Kada ste krenuli s organiziranjem ovih znanstveno-političkih skupova, što ste očekivali da ćete njima postići?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-fe9b363 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="fe9b363" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Nismo očekivali mnogo. </p><p>Prvi skup se odvijao u seoskoj školi u kojoj nije bilo ni vrata, ni vode ni struje. Poslije smo, korak po korak, stvarali uvjete i za održavanje skupova obnovom škole, ali i za otvaranje zgrade nekadašnje škole, kao izložbenog prostora. </p><p>Osim školske zgrade, kroz ovih četrnaest godina obnavljalo se i selo. Ljudi su se počeli vraćati. Vide šansu u povratku. </p><p>Selo Golubić, u kojem se održavaju skupovi, počelo je poprilično zahvaljujući skupovima razvijati turizam. Ove godine u turističkoj ponudi tog malog sela velebitskog nacionalnog parka zabilježeno je više od tisuću noćenja.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-6de8f7f elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="6de8f7f" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Koja je dimenzija primarna, politička ili znanstvena, za vas kao organizatore i što znači takva definicija skupa?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-56834ba elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="56834ba" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Primarna dimenzija se mijenja u zavisnosti od regionalne politike, ali i potreba lokalne zajednice u kojoj se skup održava. </p><p>S godinama sve veći naglasak stavljamo na potencijale razvoja, a manji na politiku i povijest. Potencijali razvoja te male lokalne zajednice su poglavito u turizmu, bilo da je riječ o agrarnom, avanturističkom ili religijskom.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-862c32b elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="862c32b" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Za ovih četrnaest godina što su rezultati? Jesu li ispunjeni ciljevi koje ste postavili pred sebe?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-a32cf0e elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="a32cf0e" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Postavili smo za jedan od ciljeva razvijanje dijaloga i suradnje među povjesničarima između dvije zemlje. </p><p>Planirali smo u početku da to bude što veća grupa povjesničara. Poslije 14 godina se ispostavilo da bolje funkcionira manja grupa znanstvenika (nas petnaestak) na teme koje zadajemo. <span style="color: var( --e-global-color-text ); font-family: var( --e-global-typography-text-font-family ), Sans-serif; font-size: var( --e-global-typography-text-font-size ); font-weight: var( --e-global-typography-text-font-weight ); background-color: var( --e-global-color-ebbd70c );">To su znanstvenici koji se bave sličnim temama, a koje na žalost i danas dominiraju političkom scenom. </span></p><p><span style="color: var( --e-global-color-text ); font-family: var( --e-global-typography-text-font-family ), Sans-serif; font-size: var( --e-global-typography-text-font-size ); font-weight: var( --e-global-typography-text-font-weight ); background-color: var( --e-global-color-ebbd70c );">Iskreno, bio bih sretan da dođe dan kada neće biti potrebe za analizama kojima se bavimo i kada će druga grupa naših kolega koja se bavi turizmom i agroekonomijom biti jedina grupa koja će davati smjernice daljnjeg razvoja u srpsko-hrvatskim odnosima.</span></p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-6c1228b elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="6c1228b" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Što uopće nevladine organizacije mogu postići u relativno uskom krugu ljudi koji se kroz njih aktiviraju i realativno malo medijske pažnje koju dobijaju ove aktivnosti?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-05c7750 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="05c7750" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Sami – malo mogu postići. Nevladine organizacije (NVO) su ranjiva grupa, često kao i manjine. Kada kažete da ste u nekoj NVO, u javnosti to često ima prizvuk izdaje, a članovi se napadaju da su strani plaćenici. Stvara se atmosfera linča prema svima onima koji misle drugačije.</p><p>Međutim, kada bi država zaista pomagala NVO sektor, otvorila bi se suradnja po državu bitnim pitanjima, NVO bi mogle dobiti ulogu korektivnog faktora, savjesti društva i potencijalnog savjetodavca. Mislim da im je tu mjesto.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-2152fb5 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="2152fb5" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Koliko ljudi, kakvih profila je prošlo kroz vaše&nbsp;skupove? Jesu li uvijek isti ljudi ili ne?&nbsp;</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-4fe981a elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="4fe981a" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Kroz naše skupove prošli su povjesničari, sociolozi, politolozi i geografi , obrađujući politička pitanja vezana za hrvatsko-srpske odnose. </p><p>Turizmolozi i agroekonomi su se bavili potencijalima razvoja lokalnih sredina. </p><p>Zatim smo imali jednu likovnu koloniju koja je privukla pažnju ne samo lokalne zajednice već i turista. </p><p>Održali smo dvije ljetne škole vezane za holokaust. </p><p>I konačno, visoki predstavnici Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske više od deset godina se tamo nalaze i gledaju kako pomoći jedni drugima.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-6fb2c1b elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="6fb2c1b" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Koliko znam skup se uvijek održava u Golubiću (Hrvatskoj). Da li je ikada održan u Srbiji? Ako ne, zašto? </span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-f6bfb5e elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="f6bfb5e" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									Ne, nikada u Srbiji. Druge skupove je CHDR održavao u Srbiji. Golubić (obrovački) je postao tradicionalno mjesto ovim skupovima. 								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-c5d7069 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="c5d7069" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<span class="elementor-heading-title elementor-size-default">► Rođeni ste u Splitu, živite u Zemunu, radite u Novom Sadu. Gdje se osjećate doma? Jeste li ikada imali problema tu ili tamo u vezi sa svojim aktivnostima?</span>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-7b9d72e elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="7b9d72e" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Doma je tamo gdje mi je obitelj, a to je Zemun. </p><p>Doma je tamo gdje sam rođen, rastao i gdje su mi korijeni, a to je Split.</p><p>I konačno, kao svaki vjernik, imam i svoju pravu domovinu – nebesku.</p><p>Jedno od ključnih inzistiranja svih naših skupova i zaključak koji se uvijek provlači je »osjetiti se doma«. </p><p>Mislim da se svi imaju pravo osjetiti svuda doma. Biti prihvaćen bez obzira na neke drugosti. Biti svoj, a da to ne smeta drugome. Pomoći drugome. </p><p>U konačnici imati na umu ono što je odavno napisao John Donne:</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-fcb1034 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="fcb1034" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									»Nijedan čovjek nije otok,<br>
Sasvim sam za sebe;<br>
Svaki je čovjek dio kontinenta, dio zemlje<br>
Ako more odnose grudu zemlje, <br>
Europe je manje, kao da je odnijelo nekakav rt,<br>
Posjed tvog prijatelja ili tvoj vlastiti;<br>
Smrt svakog čovjeka smanjuje mene<br>
Jer sam obuhvaćen u čovječanstvu&#8230;«								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-cf6912d elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="cf6912d" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p><a href="http://www.hrvatskarijec.rs/" target="_blank" rel="noopener">Hrvatska riječ</a> <br />03.09.2021.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic-greh-olakog-optuzivanja-drugih/">Darko Gavrilović: &#8222;Greh olakog optuživanja drugih&#8220;</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Darko Gavrilović: Boris Milošević pokazao čovečnost i želju da se krene napred</title>
		<link>https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic-boris-milosevic-pokazao-covecnost-i-zelju-da-se-krene-napred/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 04 Aug 2020 22:08:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[iz medija]]></category>
		<category><![CDATA[Darko Gavrilović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://chdrnscom.local/?p=2292</guid>

					<description><![CDATA[<p>Intervju Prof. dr Darka Gavrilović za portal Autonomija.info povodom obeležavanja 25. godišnjice operacije „Oluja“ u Kninu.</p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic-boris-milosevic-pokazao-covecnost-i-zelju-da-se-krene-napred/">Darko Gavrilović: Boris Milošević pokazao čovečnost i želju da se krene napred</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="2292" class="elementor elementor-2292" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-b9ba45a elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="b9ba45a" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-e91044a" data-id="e91044a" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-b5dd69c elementor-author-box--layout-image-left elementor-widget elementor-widget-author-box" data-id="b5dd69c" data-element_type="widget" data-widget_type="author-box.default">
				<div class="elementor-widget-container">
							<div class="elementor-author-box">
							<a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic/" class="elementor-author-box__avatar">
					<img decoding="async" src="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/darko-gavrilovic-bio.jpg" alt="Picture of Darko Gavrilović" loading="lazy">
				</a>
			
			<div class="elementor-author-box__text">
									<a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic/">
						<h3 class="elementor-author-box__name">
							Darko Gavrilović						</h3>
					</a>
				
									<div class="elementor-author-box__bio">
						<p>Predsednik upravnog odbora CHDR</p>
					</div>
				
							</div>
		</div>
						</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-7c8b833 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="7c8b833" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-a95d10d" data-id="a95d10d" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-b87520d elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="b87520d" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Boris Milošević pokazao čovečnost i želju da se krene napred</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-d8aada7 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="d8aada7" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Predsednik UO Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada, istoričar Darko Gavrilović dao je izjavu za portal <a href="https://autonomija.info/" target="_blank" rel="noopener">autonomija.info</a> povodom odluke Borisa Miloševića da prisustvuju obeležavanju 25. godišnjice operacije „Oluja“ u Kninu.  </p><p>Potpredsednik Vlade Hrvatske iz redova Samostalne demokratske srpske stranke Boris Milošević pokazao „širinu svoje čovečnosti“ i iskrenu želju da se u srpsko-hrvatskim odnosima krene napred.</p><p>“Na našim prostorima mrzeti drugog zbog različitosti je usud, ali biti čovek je izbor. A Milošević je pokazao dolaskom u Knin i širinu svoje čovečnosti, ali i iskrenu želju da se u <a href="https://chdr-ns.com/srpsko-hrvatski-odnosi/" target="_blank" rel="noopener">srpsko-hrvatskim odnosima krene napred</a>”, rekao je Gavrilović za Autonomiju.</p><p>Dodao je da Boris Milošević, kao politički predstavnik velikog broja Srba koji žive u Hrvatskoj, nije čekao na “mig sa strane” koji bi mu skrenuo pažnju na to šta treba da radi i govori.</p><p>“On nije od onih koji iz susednih zemalja, iz udobnih fotelja, govore i dele savete šta treba da čine Srbi u Hrvatskoj. Već je poduzeo rizičan, ali nadam se, u smislu pomirenja, isplativ korak. Ovaj korak šalje jasnu poruku nacionalistima i populistima sa obe strane, a to je: ‘Od vas podstaknuta a od hiljada sledbenika učinjena zla za vreme rata treba pamtiti, ali da bismo mi obični ljudi naučili jedni drugima opraštati i graditi mir. Svako drugačije pamćenje produbljuje postojeće i podstiče novo zlo”, kazao je Gavrilović.</p><p>Prema njegovim rečima, verbalni sukobi koji se “množe u ovo doba godine i tako već četvrt veka” su samo „politički igrokaz-sukobi” . Iz njih svako u svojoj zajednici, potpomognut velikim brojem medija, izlazi kao pobednik. A u stvari nizanjem uvreda protivnika i isticanjem sopstvenih vrlina odigrava se tužna predstava u kojoj se zloupotrebljavaju teške lične tragedije i “zlehude sudbine reka izbeglica i ubijenih, čiji brojevi se mere u stotinama hiljada”.</p><p>“Umesto tih pomenutih verbalnih sukoba treba razvijati <strong>kulturu dijaloga</strong> na svim nivoima, od politike, preko medija do nauke. Cilj bi trebalo da bude da se kroz razgovor i argumente o nespornoj istoriji stradalništva u ratovima na prostoru Jugoslavije pročisti mišljenje. Da se otklone nedoumice i predrasude da bismo se uzajamno popravili i kao pojedinci i društva”, poručio je Gavrilović.</p><p>Dodao je da jedan odlazak poput odlaska Borisa Miloševića u Knin znači mnogo, ali <strong>ne znači da su nacionalisti pobeđeni.</strong></p><p>“Borba protiv nacionalizma ne može se voditi tako da ubedimo one koji mrze kako treba da vole, već da onima koji vole damo podršku da svoju ljubav nesebično dele”, rekao je Gavrilović.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic-boris-milosevic-pokazao-covecnost-i-zelju-da-se-krene-napred/">Darko Gavrilović: Boris Milošević pokazao čovečnost i želju da se krene napred</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Simpozijum:&#8220;Posle Velikog rata. Izazovi za Evropu 1918.-2018.&#8220;</title>
		<link>https://chdr-ns.com/simpozijumposle-velikog-rata-izazovi-za-evropu-1918-2018/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 20 May 2018 13:50:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sećanja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://chdrnscom.local/?p=4192</guid>

					<description><![CDATA[<p>Članovi Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje (CHDR) učestvovali su na 7. simpozijumu “European Remembrance” održanom  od 15. do 17. maja 2018. godine u Bukureštu (Rumunija) koji je organizovala European Network Remembrance and Solidarity.</p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/simpozijumposle-velikog-rata-izazovi-za-evropu-1918-2018/">Simpozijum:&#8220;Posle Velikog rata. Izazovi za Evropu 1918.-2018.&#8220;</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="4192" class="elementor elementor-4192" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-9c14450 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="9c14450" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-70fc63f" data-id="70fc63f" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-2a10989 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="2a10989" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Simpozijum:"Posle Velikog rata. Izazovi za Evropu 1918.-2018."</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-8551afb elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="8551afb" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">7. Evropski simpozijum o kulturi sećanja u Evropi</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-e7d4fc7 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="e7d4fc7" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Sedmi simpozijum o kulturi sećanju na prostoru Evrope održaće se u stotoj godini obeležavanja kraja Prvog svetskog rata. Ovogodišnji simpozijum je nosio naziv: &#8222;Posle Velikog rata. Izazovi za Evropu 1918.-2018.&#8220;  </p><p><a href="https://enrs.eu/european-remembrance-symposium" target="_blank" rel="noopener">ENRS</a> je napomenuo kako kao građani savremene Evrope, ne želimo da budemo vođeni jubilejima ili proslavama, ali isto tako ne možemo ignorisati prelomnu godinu 1918. kao dobru priliku za procenu prošlosti i traženje bolje zajedničke budućnosti u Evropi.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-5d66db4 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="5d66db4" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									Godina 1918. i turbulentne godine koje su usledile obeležile su period raspada carstava, ratova, revolucija i novih granica, kroz primenu principa samoopredeljenja naroda, oružanog sukoba ili političkih odluka. One su oblikovale Evropu kakvu je danas poznajemo. Stoga, vredno je sumirati poslednja otkrića istoričara o ovom periodu i debatovati o sećanju na prošle događaje. Svesni smo da perspektiva na prošlost varira od osećaja zadovoljstva i ispunjenja do bola i poraza. Naš cilj je da diskutujemo o ovoj prošlosti sa punim razumevanjem različitih stavova. 								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-aa77719 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="aa77719" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Prošli vek nas ne tera samo da razmišljamo o prošlosti. On je adekvatna platforma za refleksiju ili predviđanja budućnosti. U tom kontekstu, dva pitanja se čine posebno važna: očuvanje mira i nacionalni suverenitet.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-0fb7313 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="0fb7313" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-b1bdf42" data-id="b1bdf42" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-1d4e500 elementor-widget elementor-widget-gallery" data-id="1d4e500" data-element_type="widget" data-settings="{&quot;columns&quot;:3,&quot;aspect_ratio&quot;:&quot;1:1&quot;,&quot;lazyload&quot;:&quot;yes&quot;,&quot;gallery_layout&quot;:&quot;grid&quot;,&quot;columns_tablet&quot;:2,&quot;columns_mobile&quot;:1,&quot;gap&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;gap_tablet&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;gap_mobile&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;link_to&quot;:&quot;file&quot;,&quot;overlay_background&quot;:&quot;yes&quot;,&quot;content_hover_animation&quot;:&quot;fade-in&quot;}" data-widget_type="gallery.default">
				<div class="elementor-widget-container">
							<div class="elementor-gallery__container">
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-1.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="1d4e500" data-elementor-lightbox-title="bukurest 2018 (1)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDIwMywidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnVrdXJlc3QtMjAxOC0xLmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6IjFkNGU1MDAifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-1.jpg" data-width="1600" data-height="1200" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-9.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="1d4e500" data-elementor-lightbox-title="bukurest 2018 (9)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDIwMiwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnVrdXJlc3QtMjAxOC05LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6IjFkNGU1MDAifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-9.jpg" data-width="1600" data-height="1200" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-8.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="1d4e500" data-elementor-lightbox-title="bukurest 2018 (8)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDIwMSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnVrdXJlc3QtMjAxOC04LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6IjFkNGU1MDAifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-8.jpg" data-width="1200" data-height="1600" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-6.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="1d4e500" data-elementor-lightbox-title="bukurest 2018 (6)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE5OSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnVrdXJlc3QtMjAxOC02LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6IjFkNGU1MDAifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-6.jpg" data-width="1600" data-height="1200" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-7.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="1d4e500" data-elementor-lightbox-title="bukurest 2018 (7)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDIwMCwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnVrdXJlc3QtMjAxOC03LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6IjFkNGU1MDAifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-7.jpg" data-width="1600" data-height="1200" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-2.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="1d4e500" data-elementor-lightbox-title="bukurest 2018 (2)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE5NSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnVrdXJlc3QtMjAxOC0yLmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6IjFkNGU1MDAifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-2.jpg" data-width="1600" data-height="1200" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-3.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="1d4e500" data-elementor-lightbox-title="bukurest 2018 (3)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE5NiwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnVrdXJlc3QtMjAxOC0zLmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6IjFkNGU1MDAifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-3.jpg" data-width="1200" data-height="1600" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-4.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="1d4e500" data-elementor-lightbox-title="bukurest 2018 (4)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE5NywidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnVrdXJlc3QtMjAxOC00LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6IjFkNGU1MDAifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-4.jpg" data-width="1600" data-height="1200" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-5.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="1d4e500" data-elementor-lightbox-title="bukurest 2018 (5)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE5OCwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnVrdXJlc3QtMjAxOC01LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6IjFkNGU1MDAifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/bukurest-2018-5.jpg" data-width="1600" data-height="1200" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
					</div>
					</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/simpozijumposle-velikog-rata-izazovi-za-evropu-1918-2018/">Simpozijum:&#8220;Posle Velikog rata. Izazovi za Evropu 1918.-2018.&#8220;</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Simpozijum: &#8222;Nasilje u evropskoj istoriji 20. veka: obeležavanje, dokumentovanje, obrazovanje&#8220;</title>
		<link>https://chdr-ns.com/simpozijum-nasilje-u-evropskoj-istoriji-20-veka-obelezavanje-dokumentovanje-obrazovanje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 10 Jun 2017 12:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[kultura sećanja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://chdrnscom.local/?p=4158</guid>

					<description><![CDATA[<p>Članovi Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje (CHDR) učestvovali su na 6. simpozijumu “European Remembrance” u Briselu koji je organizovala European Network Remembrance and Solidarity.</p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/simpozijum-nasilje-u-evropskoj-istoriji-20-veka-obelezavanje-dokumentovanje-obrazovanje/">Simpozijum: &#8222;Nasilje u evropskoj istoriji 20. veka: obeležavanje, dokumentovanje, obrazovanje&#8220;</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="4158" class="elementor elementor-4158" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-d5f51c4 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="d5f51c4" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-9d966d9" data-id="9d966d9" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-09d7869 elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="09d7869" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Simpozijum “Nasilje u evropskoj istoriji 20. veka: obeležavanje, dokumentovanje, obrazovanje</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-67be5ee elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="67be5ee" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">6. Evropski simpozijum sećanja</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-97f342b elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="97f342b" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Šesti po redu simpozijum “Nasilje u evropskoj istoriji 20. veka: obeležavanje, dokumentovanje, obrazovanje” u organizaciji <a href="https://enrs.eu/european-remembrance-symposium" target="_blank" rel="noopener">European Network Remembrance and Solidarity</a> održan je od 6. do 8. juna 2017. godine, u Briselu. </p><p>Simpozijum je organizovan u saradnji sa Belgijskom kraljevskom akademijom nauka i umetnosti kao i sa Evropskim parlamentom.</p><p>Na simpozijumu su učestvovali predsednik CHDR-a <a href="https://chdr-ns.com/darko-gavrilovic/" target="_blank" rel="noopener">Darko Gavrilović</a> i izvršna direktorka CHDR <a href="https://chdr-ns.com/svetlana-lukovic/" target="_blank" rel="noopener">Svetlana Luković</a>. </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-c97ee6f elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="c97ee6f" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Organizatori i okupljeni učesnici zaključili su kako se 20. vek u Evropi s pravom može nazvati &#8222;vekom nasilja&#8220;. Razlog tome je eksponencijalan porast broja onih koji su ubijeni, zatvarani, mučeni ili raseljeni u Evropi tokom prošlog veka. Osim brojnih ratova, uključujući dva svetska rata, moderna država se uključila u nasilje prema sopstvenim građanima. Porast državnog nasilja oslabio je demokratiju, podrivao ljudska prava i na kraju doveo do stvaranja totalitarnih režima. Stoga se čini vitalnim fokusirati se pre svega na različite fenomene nasilja i njihove posledice na istoriju 20. veka, kao i na to kako se oni pamte. </p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-0f212df elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="0f212df" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Naučnici su se na konferenciji bavili fenomenom uključivanja država i ideologija u široku upotrebu nasilja u cilju formiranja željenog društva. Predstavljena su različita iskustva u vezi sa počinjenim zločinima i nasiljem u centralnoj i istočnoj, kao i zapadnoj Evropi. Insistiralo se na tome da se nastavi sa istraživanjima koje se odnose na to kako se ona pamte, uče i izlažu u Evropi.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-56e8e92 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="56e8e92" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Naučnici su postavili i pitanja na koje bi neki budući naučni susreti trebali da daju odgovor. To su: da li je moguće uspostaviti zajedničku evropsku kulturu sećanja? Da li u spletu različitosti sećanja trebali tražiti veze između njih i prevazilaziti traume i probleme koji se s njima postavljaju među evropskim narodima? </p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-d3f8529 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="d3f8529" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-5c79e1b" data-id="5c79e1b" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-fff1ae6 elementor-widget elementor-widget-gallery" data-id="fff1ae6" data-element_type="widget" data-settings="{&quot;columns&quot;:3,&quot;aspect_ratio&quot;:&quot;1:1&quot;,&quot;lazyload&quot;:&quot;yes&quot;,&quot;gallery_layout&quot;:&quot;grid&quot;,&quot;columns_tablet&quot;:2,&quot;columns_mobile&quot;:1,&quot;gap&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;gap_tablet&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;gap_mobile&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;link_to&quot;:&quot;file&quot;,&quot;overlay_background&quot;:&quot;yes&quot;,&quot;content_hover_animation&quot;:&quot;fade-in&quot;}" data-widget_type="gallery.default">
				<div class="elementor-widget-container">
							<div class="elementor-gallery__container">
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-5-scaled.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="fff1ae6" data-elementor-lightbox-title="brisel 2017 (5)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE3NCwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnJpc2VsLTIwMTctNS1zY2FsZWQuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiZmZmMWFlNiJ9">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-5-scaled.jpg" data-width="2560" data-height="1920" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-6-scaled.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="fff1ae6" data-elementor-lightbox-title="brisel 2017 (6)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE3NSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnJpc2VsLTIwMTctNi1zY2FsZWQuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiZmZmMWFlNiJ9">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-6-scaled.jpg" data-width="2560" data-height="1920" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-7-scaled.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="fff1ae6" data-elementor-lightbox-title="brisel 2017 (7)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE3NiwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnJpc2VsLTIwMTctNy1zY2FsZWQuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiZmZmMWFlNiJ9">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-7-scaled.jpg" data-width="2560" data-height="1920" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-8-scaled.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="fff1ae6" data-elementor-lightbox-title="brisel 2017 (8)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE3NywidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnJpc2VsLTIwMTctOC1zY2FsZWQuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiZmZmMWFlNiJ9">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-8-scaled.jpg" data-width="1920" data-height="2560" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-9-scaled.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="fff1ae6" data-elementor-lightbox-title="brisel 2017 (9)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE3OCwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnJpc2VsLTIwMTctOS1zY2FsZWQuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiZmZmMWFlNiJ9">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-9-scaled.jpg" data-width="2560" data-height="1920" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-10-scaled.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="fff1ae6" data-elementor-lightbox-title="brisel 2017 (10)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE3OSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnJpc2VsLTIwMTctMTAtc2NhbGVkLmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6ImZmZjFhZTYifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-10-scaled.jpg" data-width="1920" data-height="2560" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-1-scaled.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="fff1ae6" data-elementor-lightbox-title="brisel 2017 (1)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE4MCwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnJpc2VsLTIwMTctMS1zY2FsZWQuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiZmZmMWFlNiJ9">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-1-scaled.jpg" data-width="2560" data-height="1920" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-3-scaled.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="fff1ae6" data-elementor-lightbox-title="brisel 2017 (3)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE4MSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnJpc2VsLTIwMTctMy1zY2FsZWQuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiZmZmMWFlNiJ9">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-3-scaled.jpg" data-width="2560" data-height="1920" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-4-scaled.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="fff1ae6" data-elementor-lightbox-title="brisel 2017 (4)" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDE4MiwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL2NoZHItbnMuY29tXC93cC1jb250ZW50XC91cGxvYWRzXC8yMDIzXC8wM1wvYnJpc2VsLTIwMTctNC1zY2FsZWQuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiZmZmMWFlNiJ9">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2023/03/brisel-2017-4-scaled.jpg" data-width="1920" data-height="2560" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
					</div>
					</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/simpozijum-nasilje-u-evropskoj-istoriji-20-veka-obelezavanje-dokumentovanje-obrazovanje/">Simpozijum: &#8222;Nasilje u evropskoj istoriji 20. veka: obeležavanje, dokumentovanje, obrazovanje&#8220;</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>„Holokaust u jugoistočnoj Evropi“</title>
		<link>https://chdr-ns.com/holokaust-u-jugoistocnoj-evropi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[SesillSLG]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 27 May 2015 13:22:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktivnosti CHDR]]></category>
		<category><![CDATA[Holokaust]]></category>
		<category><![CDATA[antisemitizam]]></category>
		<category><![CDATA[holokaust]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://chdrnscom.local/?p=2385</guid>

					<description><![CDATA[<p>Članovi CHDRa su prisustvovali regionalnalnoj konferenciji pod nazivom "Holokaust u jugoistočnoj Evropi", koja je održana 25. i 26. maja 2015. godine u Bukureštu. </p>
<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/holokaust-u-jugoistocnoj-evropi/">„Holokaust u jugoistočnoj Evropi“</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="2385" class="elementor elementor-2385" data-elementor-post-type="post">
						<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-e57f307 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="e57f307" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-96e5d8e" data-id="96e5d8e" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-9a8439b elementor-widget elementor-widget-heading" data-id="9a8439b" data-element_type="widget" data-widget_type="heading.default">
				<div class="elementor-widget-container">
					<h2 class="elementor-heading-title elementor-size-default">Holokaust u jugoistočnoj Evropi: Interdisciplinarna regionalna konferencija</h2>				</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-975d5fb elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="975d5fb" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>25. i 26. maja 2015. godine u Bukureštu, <a href="https://www.inshr-ew.ro/en/" target="_blank" rel="noopener">Elie Wiesel Nacionalni institut za studije Holokausta</a> u Rumuniji i Muzej Holokausta Sjedinjenih Država &#8222;<a href="https://www.mandelfoundation.org.il/english/Pages/Default.aspx" target="_blank" rel="noopener">Jack, Joseph i Morton Mandel Center za napredne studije Holokausta</a>&#8220; organizovali su interdisciplinarnu regionalnu konferenciju na temu &#8222;<b>Holokaust u jugoistočnoj Evropi</b>&#8222;.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-003044e elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="003044e" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Cilj ovog događaja bio je da podstakne diskusiju i debatu o trenutnom istraživanju <strong>Holokausta.</strong></p><p>Ideja je da se podrži interdisciplinarna i transnacionalna saradnja među naučnicima koji se bave ovom temom u regionu.</p><p>Konferencija je naglasila nova istraživanja u različitim oblastima, uključujući zločine, masovno ubijanje, masovna groblja, radikalizaciju lokalne politike tokom nacističke okupacije, prinudni i robovski rad, dinamiku kompliciranosti i saradnje, svakodnevni život na frontu i pod okupacijom, pljačku, krađu i eksproprijaciju, izbeglice i raseljena lica, manje istražene žrtve, pol, kulturnu politiku predstavljanja i komemoracije, savremeni revizionizam Holokausta i negaciju, kao i zajednice i identitete formirane oko iskustva rata i genocida.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-cc1de9b elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="cc1de9b" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Ova konferencija je pružila važnu priliku za istraživače i stručnjake da se okupe i razmene svoja znanja i iskustva. Na ovaj način bi se razvio širi i dublji uvid u Holokaust u jugoistočnoj Evropi.</p>								</div>
				</div>
				<div class="elementor-element elementor-element-27ea61e elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="27ea61e" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
									<p>Konferencija je pokazala značajnost i važnost istraživanja i razumevanja Holokausta, kako u jugoistočnoj Evropi, tako i širom sveta. </p><p>Takođe je naglasila važnost saradnje i interdisciplinarnosti u istraživanju ovih teških tema.</p>								</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-60abec6 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="60abec6" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-87359eb" data-id="87359eb" data-element_type="column">
			<div class="elementor-widget-wrap elementor-element-populated">
						<div class="elementor-element elementor-element-b74024e elementor-widget elementor-widget-gallery" data-id="b74024e" data-element_type="widget" data-settings="{&quot;columns&quot;:3,&quot;aspect_ratio&quot;:&quot;1:1&quot;,&quot;lazyload&quot;:&quot;yes&quot;,&quot;gallery_layout&quot;:&quot;grid&quot;,&quot;columns_tablet&quot;:2,&quot;columns_mobile&quot;:1,&quot;gap&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;gap_tablet&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;gap_mobile&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:10,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;link_to&quot;:&quot;file&quot;,&quot;overlay_background&quot;:&quot;yes&quot;,&quot;content_hover_animation&quot;:&quot;fade-in&quot;}" data-widget_type="gallery.default">
				<div class="elementor-widget-container">
							<div class="elementor-gallery__container">
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/1-5.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="b74024e" data-elementor-lightbox-title="1" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NzYwLCJ1cmwiOiJodHRwczpcL1wvY2hkci1ucy5jb21cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcLzIwMTZcLzA5XC8xLTUuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiYjc0MDI0ZSJ9">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/1-5.jpg" data-width="800" data-height="481" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/IMG_20150525_170647.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="b74024e" data-elementor-lightbox-title="img_20150525_170647" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NzY1LCJ1cmwiOiJodHRwczpcL1wvY2hkci1ucy5jb21cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcLzIwMTZcLzA5XC9JTUdfMjAxNTA1MjVfMTcwNjQ3LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6ImI3NDAyNGUifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/IMG_20150525_170647.jpg" data-width="800" data-height="600" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/IMG_20150525_152141.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="b74024e" data-elementor-lightbox-title="img_20150525_152141" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NzY0LCJ1cmwiOiJodHRwczpcL1wvY2hkci1ucy5jb21cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcLzIwMTZcLzA5XC9JTUdfMjAxNTA1MjVfMTUyMTQxLmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6ImI3NDAyNGUifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/IMG_20150525_152141.jpg" data-width="800" data-height="600" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/IMG_20150525_140934.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="b74024e" data-elementor-lightbox-title="img_20150525_140934" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NzYzLCJ1cmwiOiJodHRwczpcL1wvY2hkci1ucy5jb21cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcLzIwMTZcLzA5XC9JTUdfMjAxNTA1MjVfMTQwOTM0LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6ImI3NDAyNGUifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/IMG_20150525_140934.jpg" data-width="800" data-height="600" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/IMG_20150525_140927.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="b74024e" data-elementor-lightbox-title="img_20150525_140927" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NzYyLCJ1cmwiOiJodHRwczpcL1wvY2hkci1ucy5jb21cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcLzIwMTZcLzA5XC9JTUdfMjAxNTA1MjVfMTQwOTI3LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6ImI3NDAyNGUifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/IMG_20150525_140927.jpg" data-width="800" data-height="600" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
							<a class="e-gallery-item elementor-gallery-item elementor-animated-content" href="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/hiltoncrew.jpg" data-elementor-open-lightbox="yes" data-elementor-lightbox-slideshow="b74024e" data-elementor-lightbox-title="hiltoncrew" data-e-action-hash="#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NzYxLCJ1cmwiOiJodHRwczpcL1wvY2hkci1ucy5jb21cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcLzIwMTZcLzA5XC9oaWx0b25jcmV3LmpwZyIsInNsaWRlc2hvdyI6ImI3NDAyNGUifQ%3D%3D">
					<div class="e-gallery-image elementor-gallery-item__image" data-thumbnail="https://chdr-ns.com/wp-content/uploads/2016/09/hiltoncrew.jpg" data-width="800" data-height="597" aria-label="" role="img" ></div>
											<div class="elementor-gallery-item__overlay"></div>
														</a>
					</div>
					</div>
				</div>
					</div>
		</div>
					</div>
		</section>
				</div>
		<p>The post <a href="https://chdr-ns.com/holokaust-u-jugoistocnoj-evropi/">„Holokaust u jugoistočnoj Evropi“</a> appeared first on <a href="https://chdr-ns.com">Centar za istoriju demokratiju i pomirenje-CHDR</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
